Cilj zločina u Podrinju - brisanje srpskog prisustva

BEOGRAD - Masovni zločini nad Srbima u srednjem Podrinju, koje su tokom rata u BiH počinile muslimanske snage, predstavljaju etničko čišćenje čiji je cilj bio brisanje srpskog prisustva sa tog prostora, ocijenio je kustos Muzeja žrtava genocida istoričar Nikola Miloševski.

Miloševski za Srnu kaže da sutrašnji pomen u Bratuncu za 3.267 ubijenih Srba iz srednjeg Podrinja i Birča predstavlja važan čin kulture sjećanja i odavanja pošte nevinim žrtvama koje zaslužuju dostojanstvo, sjećanje i pijetet.

On je istakao da je posebno važno napomenuti da je ovogodišnje obilježavanje 34 godine od stradnja Srba u srednjem Podrinju na Petrovdan posebno posvećeno djeci, onim najnevinijim i najtragičnijim žrtvama svakog rata.

"To nas podsjeća da su upravo srpski civili i srpske porodice u sukobu na prostoru Podrinja bili najugroženije žrtve", rekao je Miloševski.

Prema njegovim riječima, treba istaći da se masovni zločini koji su počinjeni od muslimanskih snaga u toku rata na prostoru srednjeg Podrinja karakterišu kao etničko čišćenje.

"Njihova namera bila je očigledno da se srpsko prisustvo na svaki način sa ove teritorije izbriše. Za početak tako što će izbrisati ljude, a potom tako što će izbrisati svaki trag da su oni i njihovi preci na tom prostoru živeli", ukazao je on.

Miloševski navodi da, kao i u mnogim drugim slučajevima kada je u pitanju rat za jugoslovensko nasljeđe, politizacija svjetske zajednice ide ka tome da se srpske žrtve često umanjuju u odnosu na druge, kao i da pravda koju oni očekuju ne bude zadovoljena.

"To vidimo na ovom primjeru i na mnogim drugim. Kada je međunarodna zajednica u pitanju, mi i dalje treba da nastavimo da radimo naš posao i da apelujemo na njen rad. Mi ne možemo da utičemo na njen rad, ali možemo da utičemo na to kako se mi odnosimo prema svojim žrtvama", istakao je Miloševski.

On kaže da kao istoričar smatra da je njegovanje kulture sjećanja jedan od temelja odgovornog odnosa prema prošlosti, ne samo kod predstavnika vlasti, već i šire zajednice.

"Istorija ne sme biti sredstvo produbljivanja podela, već opomena koliko je važno da se sećamo naših žrtava", naglasio je Miloševski.

On je podsjetio da je Muzej žrtava genocida bavio stradanjem Srba oko Bratunca i Srebrenice, kao i da ima naučni časopis u kojem su istoričari i istraživači učestvovali publikacijama u vezi sa stradanjima na tom prostoru.

Ovogodišnje obilježavanje više od tri decenije od srpskog stradanja održava se pod sloganom "U Bratunac se ne zove, u Bratunac se ide", čime je upućen poziv svim dobronamjernim ljudima da dođu i odaju počast stradalim Srbima ovog kraja u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Među ubijenih 3.267 Srba je i 47 djece. Jedan od njih je 12-ogodišnji dječak Slobodan Stojanović kojeg je u Kamenici kod Zvornika, jula 1992. godine zvjerski ubila Elfeta Veseli, pripadnik Diverzantskog voda takozvane Armije BiH. Slobodana Stojanovića Srpska pravoslavna crkva proglasila svetim novomučenikom.

U Bratuncu će pomen biti odat svim srpskim žrtvama iz srednjeg Podrinja i Birča u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a organizuje se povodom 34 godine od velikog stradanja Srba na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca, kada je ubijeno 69, a zarobljena su 22 vojnika i civila, od kojih niko nije preživio. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.