Cilj nije poricanje zločina, već puna istina

Banjaluka - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da trajna obaveza Republike Srpske mora biti utvrđivanje potpune istine o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine, ističući da je nemoguće da je istina o dešavanjima u Srebrenici koncentrisana samo na sedam dana u julu 1995. godine, kako su to kreirali predstavnici međunarodne zajednice.

Dodik je u petak u Banjaluci prisustvovao otvaranju dvodnevne Međunarodne naučne konferencije pod nazivom “Srebrenica, stvarnost i manipulacije”, koja je okupila eminentne stručnjake iz Rusije, SAD, Njemačke, Izraela, Italije, regiona i BiH, a održava se s ciljem utvrđivanja istine o ratnim događajima u Srebrenici i okolini od 1992. do 1995. godine.

- Za istinu je neophodno sagledati cijeli rat, stradanja svih naroda, ali i istorijske procese. Neophodno je utvrditi činjenice, a ne baviti se interpretacijama događaja kao što neki čine. Za istinu nikada nije kasno i zato o njoj moramo govoriti, ali i organizovati naučne skupove kao što je ovaj. Oni koji su počinili zločine moraju odgovarati, ali se niko ne smije baviti manipulacijama kao u slučaju Srebrenice - ocijenio je Dodik. On je istakao da osuđuje zločine i podsjeća da nisu odgovarali oni koji su ih počinili nad Srbima u srebreničkoj regiji, Sarajevu i ostalim mjestima.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, koja je takođe učestvovala na konferenciji, istakla je da je potrebno da se događaji u Srebrenici, ali i njenoj široj okolini, u periodu od 1992. do 1995, posmatraju u cjelini jer je samo na taj način moguće stvoriti kontekstualno jasnu i objektivnu sliku o ratnim dešavanjima na tom prostoru iz jula 1995. godine. - Ako na internet pretraživaču ukucamo riječ “Srebrenica”, prvo što će nam ponuditi jesu tekstovi i članci o stradanju Bošnjaka, o sudskim procesima i presudama za zločine nad Bošnjacima, kao i fotografije Memorijalnog centra u Potočarima. Ta su stradanja bila teška, a svaki zločin zaslužuje osudu, kao što i svaka žrtva zaslužuje poštovanje. Nažalost, u slučaju Srebrenice postoje priznate i nepriznate žrtve, pa bi tako neki neobaviješteni istraživač mogao zaključiti da je prije 11. jula 1995. godine na tom području vladao mir i da prije tog dana nije ispaljen ni jedan jedini metak - rekla je predsjednica Srpske.

Ona je ocijenila da nije dovoljno to što se u Republici Srpskoj zna da je takva interpretacija nepotpuna, netačna, zlonamjerna i planski konstruisana ukoliko se ne budemo borili da istina izađe van naših granica.

- Nije cilj ni ove konferencije, ni bilo koje druge rasprave o Srebrenici da se poriču zločini koje su počinili pojedini pripadnici srpskog naroda, ali istovremeno niko ne treba očekivati da se može tolerisati zlonamjerna konstrukcija čiji je cilj da genocidnom bude proglašena Republika Srpska ili narod koji je u prošlosti nekoliko puta bio suočen sa stvarnim pokušajima istrebljenja - naglasila je Cvijanovićeva.

Organizatori konferencije su Organizacija starješina VRS, Nezavisni univerzitet Banjaluka i Institut za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku, a među učesnicima su i publicista iz Sankt Peterburga Viktor Bezručenko, istoričar i publicista iz Austrije Hanes Hofbauer, kao i američki pisac i publicista Džared Izrael.

Zabrana mišljenja

Predsjednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku i jedan od organizatora konferencije, Milivoje Ivanišević, rekao je da je u srebreničkom kraju od 93 srpska naselja uništeno 81, a da je od 9.390 mještana, nakon pohoda muslimanskih snaga, ostalo 860. Ugledni beogradski advokat Toma Fila upozorio je da se u jednom dijelu BiH i na Kosovu priprema zakon o zabrani poricanja zločina u Srebrenici i Račku.

- Ali, dajte da nam ne zabrane da mislimo - poručio je Fila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.