Da li Izrael nakon izbora ulazi u period političke nestabilnosti

JERUSALIM - Izrael je poslije parlamentarnih izbora održanih 27. oktobra ponovo suočen sa neizvjesnim pregovorima o formiranju vlade, jer ni blok dosadašnjeg premijera Benjamina Netanijahua ni opozicija predvođena Gadijem Ajzenkotom nisu obezbijedili dovoljno mandata za samostalno formiranje parlamentarne većine.

Iako je desnica u prednosti, ostaje otvoreno pitanje da li će Netanijahu uspjeti da okupi najmanje 61 poslanika ili će njegovi protivnici pronaći način da formiraju alternativnu vladu.

Prema preliminarnim podacima, blok okupljen oko Netanijahua imao je projektovanih 54 mandata, opozicioni blok predvođen Ajzenkotom 47, dok su arapske stranke, uključujući Zajedničku listu i Ram, zajedno imale oko 19 mandata. Ovaj raspored mogao bi da se promijeni do okončanja prebrojavanja, uključujući glasove vojnika i rezervista.

Netanijahu je poručio da su desničarske stranke osvojile "ubjedljivu većinu" među cionističkim biračima i pozvao na formiranje "nacionalne desničarske vlade". Ipak, podrška desnici nije dovoljna za većinu u Knesetu, koji ima 120 poslanika, pa će premijer morati da obezbijedi dodatnu podršku. Diplomata Aleksandar Nikolić ocijenio je da bi glasovi vojnika i rezervista mogli da utiču na konačnu raspodjelu mandata. Upozorio je da je potrebno sačekati završetak prebrojavanja, jer i manje promjene u izbornom bilansu mogu da utiču na pregovaračke pozicije stranaka. Kako je istakao, Netanijahu se oslanja na tradicionalne desničarske i vjerske partnere, ali ni njihovi mandati nisu dovoljni za samostalno obezbjeđivanje većine. Opozicija, s druge strane, morala bi da uskladi interese ideološki različitih stranaka, od centrističkih i liberalnih do onih koje zagovaraju oštriji bezbjednosni pristup.

KO JE TAS NA VAGI

Posebnu ulogu mogao bi da ima Ram, stranka koju predvodi Mansur Abas. Ona je 2021. godine učestvovala u vladajućoj koaliciji koju je predvodio Naftali Benet, pokazavši da arapska stranka može postati dio parlamentarne većine u Izraelu. Ipak, saradnja sa arapskim strankama ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja izraelske politike. Netanijahu je odbacivao mogućnost da vladu zasniva na njihovoj podršci, dok bi i Ajzenkot morao da prevaziđe političke i ideološke prepreke u pokušaju okupljanja alternativne većine. Ukoliko dogovor izostane, opozicija će morati da traži podršku među jevrejskim strankama, što bi zahtijevalo složene kompromise. Moguće je i da pojedine stranke podrže vladu bez neposrednog učešća u njoj, ali bi i takav aranžman morao da obezbijedi dovoljno stabilnu parlamentarnu većinu.

STARA KRIZA U NOVOM OBLIKU

Izrael od 2019. godine prolazi kroz niz izbornih ciklusa u kojima ni Netanijahuov blok ni njegovi protivnici nisu uspijevali da obezbijede trajnu većinu. Koalicione vlade zbog toga su se formirale kroz složene dogovore, a potom padale usljed unutrašnjih sukoba. Jedna od ključnih prepreka 2019. godine bio je spor o služenju vojnog roka za ultraortodoksne Jevreje. Avigdor Liberman odbio je da podrži Netanijahuovu vladu ukoliko zakon ne bude usvojen u nepromijenjenom obliku. Politički zastoj doveo je do novih izbora u septembru, ali ni oni nisu donijeli rješenje.

Poslije trećih izbora, održanih 2020. godine, Netanijahu i Beni Ganc formirali su vladu nacionalnog jedinstva. Međutim, koalicija se raspala u decembru, nakon što nije uspjela da usvoji budžet. Godinu kasnije, osmostranačka koalicija koju su predvodili Naftali Benet i Jair Lapid okončala je Netanijahuovu vladavinu. Stranke različitih ideoloških opredjeljenja ujedinio je prije svega cilj da ga uklone sa vlasti, ali su međusobna neslaganja i prebjezi poslanika vremenom potkopali većinu. Kneset je raspušten 2022. godine, a Netanijahu se nakon novembarskih izbora vratio na vlast uz podršku desničarskih i vjerskih stranaka.

BEZBJEDNOST OSTAJE PRESUDNA

Spoljnopolitički komentator Momir Turudić smatra da bi pregovori o formiranju nove vlade mogli da potraju, jer se, kako je ocijenio, ne radi samo o raspodjeli ministarskih mjesta već i o dubokim neslaganjima oko bezbjednosti, pravosuđa i odnosa prema Palestincima.

Poslije napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, odgovornost političkog i vojnog rukovodstva, bezbjednost zemlje i sudbina talaca postali su među najvažnijim pitanjima u izraelskoj javnosti. Istovremeno, nisu nestali ni sporovi o pravosudnim reformama, nezavisnosti institucija i optužbe za korupciju na račun Netanijahua, koje on odbacuje.

Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske i lider stranke Jašar, predstavlja alternativu dosadašnjem premijeru, ali njegov eventualni dolazak na vlast ne bi nužno značio potpuni zaokret u bezbjednosnoj politici. Odnos prema Hamasu, Iranu i regionalnim prijetnjama ostao bi u središtu državne politike, dok bi spor o služenju vojnog roka za ultraortodoksne Jevreje mogao dodatno da oteža koalicione pregovore.

ODLUKA PREDSJEDNIKA

Nakon potvrđivanja rezultata, predsjednik Izraela Isak Hercog obavlja konsultacije sa strankama i povjerava mandat kandidatu za kojeg procijeni da ima najviše izgleda da sastavi vladu. Mandatar potom pokušava da obezbijedi podršku najmanje 61 poslanika u Knesetu. Ako ne uspije, priliku može dobiti drugi kandidat, a ukoliko ni taj pokušaj ne urodi plodom, mogu uslijediti novi izbori.

Dok se pregovori ne završe, Netanijahu ostaje na čelu vlade. Produženi politički zastoj mogao bi da oteža donošenje odluka u trenutku kada su bezbjednosni izazovi i regionalni odnosi i dalje među najvažnijim pitanjima za Izrael. Izbori, tako, nisu donijeli konačan odgovor na pitanje ko će vladati zemljom. Netanijahu ima prednost u broju mandata, ali će njegov opstanak na vlasti zavisiti od sposobnosti da tu prednost pretvori u parlamentarnu većinu. Opozicija, s druge strane, moraće da dokaže da može da prevaziđe međusobne razlike i okupi dovoljnu podršku za stabilnu vladu.

POZIV HASKELOVE

Šaren Haskel, lider desničarske stranke Izrael na prvom mjestu, optužila je lidere krajnje desnice da su mobilisali birače među palestinskom manjinom u Izraelu.

U objavi na društvenoj mreži "Iks", bivša zamjenica ministra spoljnih poslova optužila je Itamara Ben Gvira i Bezalela Smotriča da su podstakli veliki broj palestinskih građana Izraela da glasaju za "anticionističke stranke". Kao rješenje predložila je formiranje "široke nacionalne vlade" koja bi okupila suprotstavljene jevrejske stranke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.