Čarls Ingliš: Dejton osnova svih dogovora

Institucije BiH unutar dejtonskog ustava moraju da se razvijaju tako da zemlja bude sposobna da se kreće ka članstvu u EU. Osnovne strukture dejtonskog ustava su čvrste i SAD ih ne osporavaju, rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš.

On je istakao da BiH mora da riješi pitanje vojne imovine zbog zatvaranja OHR-a, te da izvrši popis stanovništva 2011. godine i zbog programa koje nudi EU.

* GLAS: Gospodine Ingliš, kako biste u ovom trenutku ocijenili političku situaciju u BiH?

INGLIŠ: Razočaran sam činjenicom da se u BiH predizborna kampanja već zahuktala. BiH je suočena sa nekim ključnim problemima koji nisu u fokusu političara, a trebalo bi da budu, kao što su ekonomska pitanja, pitanja koja se tiču priključenja EU i drugim institucijama. Politički lideri umjesto da prepoznaju činjenicu da se zemlja mora kretati naprijed, fokusiraju se na stvari koje je vraćaju unazad. SAD i međunarodna zajednica žele pomoći BiH da ide naprijed ka budućnosti za koju vjerujemo da zaslužuje. Ponekad nam se čini da smo mi ti koji su više zainteresovani za evropsku budućnost BiH nego vaši lideri, a to ne smije i ne može biti tako.

* GLAS: Kada je riječ o reformskim procesima, gdje je, po Vašoj ocjeni, BiH sada?

INGLIŠ: Vjerujem da su članice EU i cijela međunarodna zajednica zadovoljni što je BiH postigla napredak u rješavanju pitanja koja se tiču bezviznog režima sa EU. Ohrabrujuće je što su politički lideri bili u stanju postići kompromis i pronaći način da ispune uslove EU. Još puno toga treba uraditi. Kao što su građani BiH insistirali na tome da se pronađe odgovor i rješenje za reformu koja se ticala bezviznog režima, isto tako bi trebalo da insistiraju da lideri pronađu odgovore koji su potrebni da bi se sprovele sve reforme neophodne za ulazak u EU i NATO, ukoliko to bude njihov izbor.

* GLAS: Koje su, po Vašoj ocjeni, ustavne promjene prioritetne i šta to u Ustavu treba mijenjati?

INGLIŠ: SAD vjeruju da se ustavna reforma treba odvijati unutar Dejtonskog sporazuma. Ne vidim nikakve izglede za osporavanja BiH zasnovane na dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ustavna struktura BiH mora uvažiti da svi njeni građani moraju imati jednaka prava. Da bi zaista napredovala ka evropskim integracijama BiH mora ispuniti uslove iz odluke Evropskog suda za ljudska prava. To bi riješilo samo neka osnovna pitanja kojima BiH treba da se pozabavi da bi išla ka evroatlantskim integracijama i postala funkcionalnija država. Mi smo predlagali neka rješenja u prošlom periodu u tzv. aprilskom paketu i kroz “butmirski proces”. Iako ti procesi nisu dali rezultate, mi i dalje nastavljamo podsjećati i lidere i građane da treba preduzeti ove važne korake. Politički lideri, kada je o ustavnoj reformi riječ, treba da uspostave unutrašnji proces, a mi smo ovdje da pomognemo.

* GLAS: Da li dosljednom primjenom Dejtonskog sporazuma BiH može da se kreće naprijed?

INGLIŠ: SAD smatraju da ne samo da može da se kreće naprijed, nego ona to i mora. Institucije BiH unutar dejtonskog ustava moraju da se razvijaju tako da zemlja bude sposobna da se kreće ka članstvu u EU. Osnovne strukture dejtonskog ustava su čvrste i SAD ih ne osporavaju. Institucije koje su potrebne BiH moraju da nastave da se razvijaju da bi zemlja bila vjerodostojan kandidat za evroatlantske integracije. Ključan primjer za to je sudbina Oružanih snaga. Poslije opsežnih konsultacija, BiH je uspjela da ostvari reformu odbrane koja postaje konzistentna sa potrebama zemalja koje žele da se kreću ka NATO-u. Kada govorimo o svim reformama koje su potrebne BiH za njene dalje integracije možemo ukazati na reformu odbrane kao primjer postignutog rezultata.

* GLAS: BiH je dobila uslovni poziv za Akcioni plan za članstvo u NATO uz uslov da što prije riješi pitanje perspektivne vojne imovine?

INGLIŠ: Uslovno prihvatanje znači da su zemlje članice NATO-a željele dati ponudu BiH kojom će je ohrabriti na napravi reforme potrebne da ostvari napredak u kretanju ka punopravnom članstvu ukoliko te obaveze ispuni. Jednako jasna je bila i poruka da BiH mora napraviti i neke esencijalne reforme da bi se za to kvalifikovala. Ne postoje nikakvi rokovi za rješavanje pitanja koja se tiču imovine, niti bilo koji rokovi za rješavanje drugih pitanja poput pitanja ustavne reforme. Postavlja se pitanje šta se to može postići čekanjem. Ukoliko BiH želi da bude članica EU ili NATO-a, zašto bi njeni građani izabrali čekanje i time odgodili uživanje u beneficijama koje bi im članstvo u tim organizacijama donijelo? SAD i međunarodna zajednica su spremni da rade sa BiH da bi joj pomogli da nastavi dalje sa reformskim procesima. Politički lideri na slučaju bezviznog režima pokazali su da mogu zajedno postići kompromis, ukoliko se to od njih traži.

* GLAS: Iz Srbije i Hrvatske u posljednje vrijeme sve su jasnije izjave da su teritorijalni suverenitet i integritet BiH neosporni?

INGLIŠ: SAD stoje iza suvereniteta i integriteta BiH. Mi pozdravljamo ove čvrste potvrde koje su došle od predsjednika Srbije i Hrvatske i to je pozicija njihove politike prema BiH. To treba da bude ohrabrenje i podsticaj svim ljudima ovdje da rade na unutrašnjem kompromisu i nađu rješenja koja vode evroatlantskim integracijama.

* GLAS: Kako se stvari kreću, BiH će, po svemu sudeći, ostati bez popisa 2011. godine i biti jedina zemlja u Evropi koja neće znati koliko ima stanovnika koji u njoj žive?

INGLIŠ: Sigurno je da BiH treba da popiše svoje stanovništvo. Mnogi programi za pomoć EU se zasnivaju na broju stanovnika i stoga je popis takođe potreban. EU je jasno rekla da samo podaci koji se prikupe na državnom nivou mogu biti podaci koji će biti prihvaćeni i na osnovu kojih će odlučiti koje će programe podržavati, a koje ne. Stoga pozivam vlasti BiH da dođu do konsenzusa o tom pitanju da bi se ispunili uslovi EU i obavio popis 2011.

* GLAS: RS je zbog svojih razvojnih planova odlučila da popis obavi sama, ukoliko ne dođe do dogovora na nivou BiH?

INGLIŠ: To neće ispuniti uslove EU. Da bi se zadovoljili uslovi EU, mora se pronaći način da se popis stanovništva obavi u cijeloj državi i to treba da bude fokus svih lidera.

* GLAS: U više navrata bilo je riječi o transformaciji OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU. Da li postoje šanse da do toga dođe do kraja ove godine?

INGLIŠ: Zavisi od reakcije lidera u BiH ali šanse uvijek postoje. Prije ministarskog sastanka članica NATO-a u Talinu radili smo puno na rješavanju pitanja vojne imovine koje predstavlja jedan od pet ciljeva koje je potrebno postići da bi se zatvorio OHR. Još uvijek smo aktivni i tražimo kompromise koji bi omogućili da se sa zatvaranjem OHR-a ide naprijed. Stav SAD se nije promijenio. Zatvaranje OHR-a mora biti zasnovano na ostvarenim rezultatima i tu vrijeme ne smije biti faktor.

Dobrovoljačka

* GLAS: Kako gledate na izjave gradonačelnika Sarajeva Alije Behmena da se zabrani obilježavanje zločina nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj u Sarajevu?

INGLIŠ: Nije na SAD da odlučuju i kažu da li je situacija u Sarajevu takva da bi mogla izdržati i podržati jednu takvu vrstu okupljanja. To je na vlastima Kantona Sarajevo da se pozabave tim pitanjima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.