Brisel strahuje od trojanskog konja

SARAJEVO - BiH je tokom ove godine ostvarila određene pozitivne pomake, ali vladavina prava ostaje njena Ahilova peta. Bez političkog konsenzusa, nezavisnih institucija i vidljivih rezultata u borbi protiv korupcije, otvaranje pregovora o ulasku u EU i dalje ostaje na dugom štapu. Naredna godina mogla bi biti presudna. BiH ili kreće ka članstvu, ili će ostati zaglavljena u čekaonici, koju bi u međuvremenu mogle početi da napuštaju Crna Gora i Albanija.

Ovo je opšti zaključak koji proizlazi iz najnovijeg godišnjeg izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Izvještaj pokazuje da je BiH, uprkos određenom napretku, i dalje među zapadnobalkanskim zemljama koje vjerovatno imaju najmanje šanse da iz Brisela dobiju člansku kartu i tako postane dio elitnog evropskog društva. Prema izvještaju, BiH je zemlja u kojoj je napredak spor u svim ključnim oblastima neophodnim za članstvo. Kraj vladajuće koalicije na državnom nivou i političke blokade u donošenju reformskih zakonskih alata značajno su potkopali reformski proces. Da bi efikasno započela pregovore o pristupanju, vlasti moraju finalizovati i usvojiti zakone o reformi pravosuđa u potpunosti u skladu sa evropskim standardima i imenovati glavnog pregovarača.

Evropska komisija je izdvojila niz konkretnih koraka koje BiH mora hitno preduzeti kako bi ubrzala svoj put ka EU. Usvajanje i primjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu uz potpunu nezavisnost ovog tijela je ključno za reformu sudstva i povjerenje u pravosudni sistem.

Neophodno je formirati i nezavisni antikorupcioni mehanizam koji će imati ovlašćenja za kontrolu i sankcionisanje zloupotreba. Evropska komisija takođe preporučuje usvajanje jedinstvene strategije borbe protiv korupcije i uspostavljanje sistema monitoringa i izvještavanja na svim nivoima vlasti.

Da bi proces pristupanja bio efikasan, BiH hitno treba da imenuje i pregovarački tim i to najkasnije do januara naredne godine, uključujući stručnjake za svaki klaster pregovora. Kada je u pitanju vremenska dinamika - preporučuje se usvajanje i objavljivanje Nacionalnog programa najkasnije do marta 2026. godine sa vremenskom tabelom za implementaciju ključnih zakona o sudstvu i antikorupciji. Pored toga, prvi klaster pregovora treba otvoriti do juna, novi Zakon o VSTS usvojiti do septembra, nezavisni nadzorni mehanizam za borbu protiv korupcije uspostaviti do decembra, a reformu izbornog sistema završiti u skladu sa preporukama ODIHR-a. Pored pravosudnih reformi EK naglašava i značaj unapređenja ekonomske i investicione klime. BiH treba da ojača kontrolu javnih finansija, podstakne preduzetništvo i smanji birokratske barijere kako bi postala konkurentna i atraktivna za strane investicije. Takođe je važno osigurati efikasnu implementaciju zakona o elektronskim komunikacijama, digitalnoj transformaciji i zaštiti podataka, što je preduslov za uspostavljanje funkcionalnog jedinstvenog tržišta i moderne administracije.

Izvještaj zaključuje da BiH ima jedinstvenu priliku u 2026. godini da napravi značajan skok ka članstvu, ali bez političke volje i konsenzusa na svim nivoima rizik od stagnacije ostaje visok. Komesar za proširenje Marta Kos poručila je da će naredna godina biti trenutak istine za sve zemlje kandidate, a posebno ističući Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu. Kada je u pitanju BiH poručila je da vjeruje u njenu evropsku budućnost i da je važan trenutak za ubrzanje reformi, naročito u pravosuđu i vladavini prava. Kos je istakla da BiH mora ozbiljno da pristupi implementaciji preporuka, inače rizikuje gubitak značajnih sredstava iz paketa za zapadni Balkan. Ona je na kraju poručila da proces pristupanja nije samo forma, nego i stvarna reformska dinamika i da EU nema namjeru da pravi kompromise po pitanju kvaliteta reformi

Kako stvari trenutno stoje, ali i po samim najavama iz Brisela - Crna Gora bi mogla postati nova članica do 2028. godine, dvadeset godina nakon podnošenja zahtjeva za prijem, a Evropska komisija očekuje da će Moldavija završiti pregovore do 2027, a člansku kartu dobiti do 2030. Dobre kritike dobila je Albanija, čiji razgovori su, kako su poručili iz Brisela, dostigli značajan zamah tokom godine, a pripreme za otvaranje posljednjeg klastera postale su više nego realne.

Prema riječima Kosove, vrlo često čuje kritike da se brine samo o Ukrajini i Moldaviji, a ne o zapadnom Balkanu. To, kako kaže, može razumjeti zbog pristupa proširenju u prošlosti, ali i da sada to nije tačno.

- Jedan od dokaza je da su dvije najnaprednije zemlje u procesu proširenja upravo sa zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija. I nemojte mi govoriti da ne možemo apsorbovati tri miliona građana ako ispune sve kriterijume. To neće uticati na naše finansije ili poljoprivredu. Sve zemlje kandidati, ako izuzmemo Tursku, jer s njom ne pregovaramo, čine 60 miliona. Bez Ukrajine, koja će imati poseban status, radićemo na pristupnom ugovoru, onda je riječ o 90 miliona ljudi. Ako izuzmemo Kosovo, BiH i Sjevernu Makedoniju, gdje pregovori još nisu započeti, govorimo otprilike o pet miliona. Možemo li ih uključiti? Mislim da možemo, pod uslovom da ispune kriterijume - poručila je ona i dodala da EU ima jasan plan za BiH.

Kada je u pitanju Srbija ona je i dalje, kako je navedeno u izvještaju EK - na izazovnom putu i mora pojačati napore da bi se bolje uskladila sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Brisela, pri čemu je uvođenje sankcija Rusiji jedan od ključnih pokazatelja napretka. Beograd pregovara o članstvu još od 2014. U međuvremenu - podrška građana članstvu pala je sa više od 70 odsto početkom dvijehiljaditih na oko 40 odsto danas.

Sjeverna Makedonija čeka najduže - zahtjev je podnijela još 2004. godine. Nakon Prespanskog sporazuma sa Grčkom 2019. godine Bugarska je blokirala pregovore zbog pitanja nacionalnih manjina, jezika i tumačenja zajedničke istorije, što i dalje predstavlja ozbiljnu prepreku. Gruzija je označena kao zemlja kandidat "samo po imenu". Prema procjeni EK situacija se pogoršala nakon što je Evropski savjet 2024. zaključio da je proces pristupanja de fakto zaustavljen.

Priča o novom proširenju otvorila je i raspravu o uslovima za prijem budućih članica, odnosno koji status bi one trebalo da imaju. Evropska komisija razmatra uvođenje mehanizma probnog perioda, što znači da bi buduće države članice nakon pristupanja bile podvrgnute jačoj kontroli i mogućim ograničenjima ukoliko ne ispune standarde.

Kosova je iz Brisela poručila da ne želi da bude komesar koja dovodi "trojanske konje" koji bi bili aktivni tek nakon pet, deset ili petnaest godina. Probni period mogao bi značiti da nova članica ima ograničena prava u nekim oblastima, da se uvode posebne nadzorne procedure ili moguće sankcije u slučaju kršenja osnovnih vrijednosti Evropske unije. Na ovaj način željeno je da članstvo bude zasnovano na stvarnoj privrženosti vrijednostima zajednice.

Za države zapadnog Balkana to znači da čak i ako postignu pristupne kriterijume i postanu članice, neće imati isti status kao ostale zemlje. Još nije jasno koliko dugo bi trajao probni period i koja prava bi bila ograničena.

Radna snaga

Pristupanje novih zemalja Evropskoj uniji moglo bi dovesti i do pogoršanja stanja radne snage, produbljujući odliv mozgova. Upozorava se na ovo u jednoj od nedavnih studija u kojoj se navodi da bi ova integracija mogla stvoriti poslovne i investicione mogućnosti, ali i dovesti do značajnog preseljenja radnika koji traže veće plate i bolje izglede za zapošljavanje u bogatijim državama članicama nakon uspostavljanja slobode kretanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.