Bošnjačko ratno huškanje

Srbi i Hrvati napustili sjednicu Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zbog dnevnog reda, u kojem se našao antidejtonski prijedlog da Srebrenica i pojedini dijelovi istočne Bosne dobiju status distrikta...

SARAJEVO - Sjednica Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH juče je prekinuta pošto su je napustili članovi iz Republike Srpske, a potom i predstavnici hrvatskog naroda. Razlog za napuštanje sjednice pomenute komisije bio je dnevni red, na kojem se našao antidejtonski prijedlog da Srebrenica i pojedini dijelovi istočne Bosne dobiju status distrikta. - Preglasavanje i rad bez ikakvog dogovora i kompromisa kulminirali su na jučerašnjoj sjednici Ustavnopravne komisije - konstatovao je njen potpredsjednik Drago Kalabić, na vanrednoj konferenciji za novinare, održanoj u Sarajevu. On je istakao da su se bez ikakve pripreme na dnevnom redu jučerašnjeg zasjedanja našli amandman na Ustav BiH, koji su predložili Bakir Izetbegović i Azra Hadžiahmetović, kao i nepripremljen Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, koji je predložio Ekrem Ajanović. Kalabić je naglasio da predsjedavajući Ustavnopravne komisije Šefik Džaferović još nijednom nije održao Kolegijum Komisije, kako bi sjednice bile što kvalitetnije pripremljene, niti je za dnevni red konsultovao predstavnike srpskog i hrvatskog naroda. U amandmanu Izetbegovića i Hadžiahmetovićeve piše da u Ustavu BiH treba da bude dodat novi član, u kojem će stajati da će "područje Srebrenice i ostalih opština istočne Bosne, sa kojeg potiču žrtve genocida, biti ustanovljeno kao distrikt BiH, koji će biti pod isključivom nadležnošću BiH i njenih institucija". Danje, u istom amandmanu je navedeno da će "Parlamentarna skupština BiH zakonom definisati teritorijalni opseg distrikta, a ona će imati isključivu zakonodavnu nadležnost u svim pitanjima koja se tiču takvog distrikta, dok će izvršna vlast u distriktu pripadati institucijama BiH". Međutim, piše dalje u prijedlogu Izetbegovića i Hadžiahmetovićeve, "Parlamentarna skupština BiH može prenijeti određene nadležnosti, koje smatra odgovarajućim, na institucije distrikta". Ovaj amandman, po tvrđenju Drage Kalabića, direktno zadire u ustavno uređenje BiH i iz Republike Srpske bi izdvojio teritoriju, čija veličina nije precizirana. Komentarišući ovu činjenicu, Kalabić je rekao da bi se, prema ovoj zamisli, u novom distriktu mogao naći prostor od Bijeljine do Trebinja. - Predsjednik Ustavnopravne komisije autokratski vodi ovo tijelo i pokušava da uvede praksu da se na dnevnom redu Komisije nađu i antidejtonski prijedlozi, kakav je pomenuti amandman na Ustav BiH. Komisija treba da radi po principu dogovora i konsenzusa, kako bi bili stvorili preduslovi da prijedlozi, koji prođu na njenim sastancima, dobiju zeleno svjetlo i u Parlamentarnoj skupštini BiH - naglasio je Kalabić. On je dodao da su srpski i hrvatski članovi napustili jučerašnju sjednicu Komisije ne da bi opstruisali njen rad, već su željeli da ukažu na činjenicu da se u BiH ne može raditi bez kompromisa i na osnovu antidejtonskih inicijativa. Preglasavanje srpskih i hrvatskih članova Ustavnopravne komisije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i uvrštavanje u njen dnevni red amandmana na Ustav BiH, u kojem se traži da se područje Srebrenice i ostalih opština istočne Bosne proglasi novim distriktom, "miriše", prema ocjeni političara iz Republike Srpske, na novo ratno huškanje. Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić ocijenio je za naš list da je među bošnjačkim političarima postignut dogovor o zajedničkom nastupanju, čiji je cilj dalje zaoštravanje odnosa u BiH. - Ovo nije naivna inicijativa, već nešto mnogo ozbiljnije. Neprimjeren gest Bakira Izetbegovića i Azre Hadžiahmetović može da dovede do blokade rada institucija BiH, što - u stvari - i jeste cilj bošnjačkih političara. Jasno je da Stranka za BiH i SDA svoje ciljeve žele zajednički da ostvare svoj cilj ili ciljeve - istakao je Bosić. Protiv ovakvih i sličnih inicijativa, smatra on, treba se boriti prije svega institucionalno i u skladu sa zakonom, odnosno sa Dejtonskim ustavom. - Jučerašnja sjednica Ustavnopravne komisije je dokaz da Republika Srpska ne smije više da ustupa ovlašćenja koja su joj data u Dejtonu. Ovo, u stvari, pokazuje i zašto Srpska ni po koju cijenu ne smije da odustane od entitetskog glasanja - napomenuo je Mladen Bosić. Komentarišući postupak bošnjačkih članova Ustavnopravne komisije, lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić rekao je da to "BiH vraća mnogo godina unazad". - Ovakvi, u najmanju ruku isključivi, stavovi bošnjačkih predstavnika u zajedničkim institucijama uvode BiH u neku vrstu ratnog stanja. To nikako nije dobro i sa takvim ljudima ne možemo graditi evropsku BiH. Zaista mi nije jasno zašto predstavnici međunarodne zajednice tolerišu ovakvo antidejtonsko ponašanje - istakao je Ivanić. Predsjednik Demokratskog narodnog saveza Marko Pavić rekao je da njegova stranka ima principijelne stavove, a jedan od njih je "da je Dejtonski sporazum osnova koje se moramo pridržavati". - Nasilje Harisa Silajdžića i njegovih istomišljenika nad građanima BiH kulminiralo je jučerašnjom sjednicom Ustavnopravne komisije i preglasavanjem srpskih članova - naglasio je Pavić. Izlaz iz novonastale situacije Pavić vidi u povlačenju svih predstavnika Republike Srpske iz zajedničkih institucija i blokadi reformi, čiji je cilj promjena ustavnopravnog poretka Srpske. - Moramo blokirati sve reforme - Ustava BiH, policije i visokog obrazovanja - i učiniti sve da zaštitimo svoj teritorijalni i ustavnopravni poredak, koji bjesomučno, već duže vrijeme, napada sarajevska politička čaršija - poručio je Marko Pavić. SIMIĆ Potpredsjednik SNSD-a Krstan Simić izjavio je juče Srni da je amandman na Ustav BiH, u kojem se traži da "područje Srebrenice i ostalih opština istočne BiH, sa kojih potiču žrtve genocida", bude uspostavljeno kao distrikt BiH, "još jedan potez, koji ima za cilj podizanje političkih tenzija". - Ovaj prijedlog je došao uoči pokušaja deblokade reformskih procesa, koji su u zastoju upravo zbog proizvedenih političkih turbulencija na nivou BiH - rekao je Simić, ocijenivši da to nije nikako dobro. Prema njegovim riječima, ovakav amandman je krajnje nerealan, ali je bio očekivan. - Poseban status bio bi jedna od varijanti distrikta, ograničenih tako da bi na Srebrenicu bili primjenjivani samo zakoni BiH, odnosno zakoni koji bi bili donošeni samo u Parlamentarnoj skupštini BiH, a izvršne vlasti Srebrenice odgovarale bi izvršnim vlastima BiH - pojasnio je visoki funkcioner SNSD-a. Takav prijedlog, s obzirom na skupštinsku većinu, napomenuo je Krstan Simić, ne može dobiti podršku u Parlamentarnoj skupštini, jer su za ustavne promjene potrebni glasovi dvije trećine poslanika. - Ne vidim ni način ni mjesto gdje bi mogle da se okupe dvije trećine poslanika za izglasavanje takvog prijedloga - zaključio je Simić. NASTAVAK Juče prekinuta sjednica Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sa istim dnevnim redom, trebalo bi da bude nastavljena 12. juna. Ekipa "GLASA SRPSKE"

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.