Bosna cijela iz tri dijela

Vrijeme će pokazati da je federalizacija trajno rješenje za BiH, rekao Draženko Primorac... Ovaj koncept i Platformu HDZ-a 1990. o novom Ustavu BiH podržao i premijer Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik, ali pod jednim uslovom - da ne zadire u okvir koji se zove Republika Srpska

ŠEST i po godina poslije održavanja Hrvatskog narodnog sabora, na kojem su predstavnici hrvatskog naroda proglasili takozvanu "Hrvatsku samoupravu" - koja je neslavno završila, jer je nije podržala međunarodna zajednica u BiH, ali ni politički vrh Hrvatske - Mostar je proteklog vikenda bio sjedište još jednog pokušaja rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH. Naime, na prvom Saboru HDZ-a 1990. usvojena je Platforma ove stranke za novi Ustav BiH. U njoj je istaknuto da bi federalizam bio najbolji model državnog uređenja za višenacionalnu BiH i da broj federalnih jedinica ne bi trebao biti manji od tri. Ova platforma, u kojoj je, takođe, navedeno da etnički kriterijum organizovanja federalnih jedinica mora biti na prvom mjestu - jer je riječ o multietničkoj državi - je, zapravo, nastavak Deklaracije o načelima ustava BiH, koju su nedavno u Kreševu potpisali lideri šest bh. stranaka sa hrvatskim predznakom... Sve glasniji zahtjevi hrvatskog političkog vrha u BiH za "ravnopravnošću" govori o tome da se mnogo toga promijenilo od referenduma o Deklaraciji o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH. Na taj referendum, koji je održan 11. novembra 2000. godine, izašlo je čak 99,2 odsto Hrvata, a njegovi organizatori su, kao što je poznato, i krivično gonjeni. O promjeni kursa u BiH posebno svjedoči podatak da je prošle subote Saboru HDZ-a 1990 - na kojem je naglašena potreba napuštanja dvoentitetskog uređenja BiH "u kojem Hrvati izvlače deblji kraj" - prisustvovao i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Hrvatske Ivo Sanader, ali i lider Evropske narodne stranke Vilfred Martens. Na marginama Sabora, Sanader i Martens sastali su se s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Miroslavom Lajčakom, što je ovom događaju dalo posebnu političku težinu, a održan je i zajednički sastanak, kojem su prisustvovali i lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Očigledno je da se raspoloženje zvaničnog Zagreba, ali i međunarodne zajednice, značajno promijenilo od 3. marta 2001. godine, kada je proglašena "Hrvatska samouprava", kao oblik zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH. Prema riječima portparola HDZ-a 1990, Draženka Primorca, "Hrvatska samouprava" iz 2001. je bila odraz tadašnjeg političkog stanja i pritisaka "da budu prihvaćeni izborni rezultati i način komunikacije međunarodne zajednice prema većinskoj hrvatskoj volji, tako da ona bude izbačena iz političkog života". - Sada je situacija znatno drugačija. Već se može govoriti o tome da će se ne samo Hrvatska, nego i Evropska unija, aktivnije uključiti u federalizaciju BiH, tačnije evropsko rješenje za BiH - istakao je Primorac za "Glas Srpske", naglasivši da će vrijeme pokazati da je federalizacija trajno rješenje za BiH. Da je ovaj koncept najbolji za BiH odavno su se izjasnili i u Savezu nezavisnih socijaldemokrata. Podsjetimo da je SNSD u maju ove godine zvanično predložio da BiH bude organizovana kao federalna država, podijeljena na tri federalne jedinice, od kojih bi jedna bila Republika Srpska u sadašnjim granicama. Zbog toga nije iznenadila ni podrška, koju je konceptu federalizacije BiH i platformi HDZ-a 1990. dao premijer Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik, ali pod jednim uslovom - da ne zadire u okvir koji se zove Republika Srpska. - Mi smo spremni da u okviru BiH budemo federalna jedinica, sa jasnim nadležnostima - izjavio je svojevremeno Milorad Dodik medijima. U Partiji demokratskog progresa imaju drugačije mišljenje. Smatraju da je najbolje rješenje za BiH "dejtonska ustavna konstrukcija", koja - kako su istakli - "ostavlja dovoljno prostora za entitete i državu". - Prethodnih dana ponovo su oživjele ideje o reorganizaciji BiH, odnosno promjeni Dejtonskog sporazuma. Međutim, mi u PDP-u smatramo da je, u sadašnjoj političkoj situaciji, "dejtonska BiH" najbolje rješenje. Takođe, podsjećamo da je BiH sastavljena iz entiteta, a nije podijeljena na entitete - rekao je za naš list potpredsjednik PDP-a Slobodan Nagradić, dodavši da bi sve drugo bilo otvaranje "bh. Pandorine kutije". Nagradić je još naglasio da treba napraviti suštinsku razliku između koncepta federalizma SNSD-a, koji zahtijeva da Srpska bude jedna federalna jedinica, koji nije u skladu sa konceptom federalizma oba HDZ-a u BiH. Govoreći o podršci, koju je hrvatski premijer dao Saboru HDZ 1990, Slobodan Nagradić je ocijenio da je "Ivo Sanader pozvao na ujedinjenje dva HDZ-a, jer mu je jasno da će bez jedinstvenog HDZ-a Hrvati teže ostvariti svoje političke i nacionalne interese u BiH". Potpredsjednik PDP-a je dodao da iz sastanka lidera oba HDZ-a sa Ivom Sanaderom i Miroslavom Lajčakom u Mostaru "treba izvući određene političke pouke, jer on nije bio nimalo slučajan". S druge strane, smatra Nagradić, dolazak lidera Evropske narodne stranke, Vilfreda Martensa, na Sabor HDZ-a 1990. ne navodi na zaključak da i Evropska unija u cjelini - bar javno - stoji iza koncepta federalizacije BiH. Treba naglasiti da su protiv ovog koncepta sve bošnjačke političke partije, koje smatraju da bi "federalizacija značila nacionalnu getoizaciju BiH". M. RADETIĆ Antr. 1 SDS Funkcioner Srpske demokratske stranke Ognjen Tadić istakao je da je ova partija jedan od utemeljivača Dejtonskog sporazuma i "da je teško govoriti o bilo čemu drugom, dok ovaj sporazum potpuno ne zaživi". - Pogotovo je teško i pomisliti da neko iz Republike Srpske ima ambiciju da hrvatskom narodu u BiH kreira entitet, jer srpski narod, koji je živio na području današnje Republike Hrvatske, nema nikakva ljudska i građanska prava, a kamoli svoj dio zemlje, ograničen nekom međuentitetskom linijom razgraničenja - rekao je Tadić za naš list. Antr. 2 PLATFORMA Na čelu izvršne federalne vlasti, kako je istaknuto u Platformi HDZ-a 1990. o novom Ustavu BiH, bilo bi tročlano Predsjedništvo, sastavljeno od predstavnika konstitutivnih naroda. Članovi Predsjedništva bili bi birani posredno u federalnom parlamentu, pri čemu bi trebalo osigurati takav mehanizam izbora, koji bi svakom narodu garantovao da bude izabran njegov legitiman predstavnik. Vlada BiH bila bi sastavljena na paritetnom modelu, a premijer bi bio iz naroda, iz kojeg nisu predsjedavajući Predsjedništva ili parlamenta. Antr. 3 "HRVATSKA SAMOUPRAVA" Osnivači "Hrvatske samouprave" - Ante Jelavić i šestorica njegovih najbližih saradnika - procesuirani su pred Sudom BiH pod optužbom da su svojim postupcima "ugrozili teritorijalnu cjelovitost BiH".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.