BiH, zemlja stalne mržnje, podjela i sukoba

Defose nije krio da je iznenađen "upornošću kojom se u Bosni, ne samo Turci, nego i ljudi svih ostalih vjera brane od svakog uticaja, pa i najboljeg, opiru svakoj novini, svakom napretku, pa i onom koji je moguć i pod sadašnjim prilikama i zavisi samo od njih"...

I tako Bosna, kao i do sada, neuređena, bez zakona, luta i lutaće možda do sudnjega dana. Možda ove riječi Ive Andrića na najjednostavniji i najvjerodostojniji način pokazuju kakva je bila BiH kroz istoriju, kakva je danas, koliko je život u njoj bio i ostao težak... A da stanje ni u 2007. godini nije puno bolje opominje nas aktuelna politička kriza, siromaštvo, nezaposlenost i zaostalost za razvijenijim zemljama u svakom pogledu. - Čuvajte se zaostalih mina, loše hrane, zagađene vode, puteva punih rupa, kriminala i korupcije... - sadržaj je upozorenja koje je američkim državljanima koji se nalaze u BiH ili planiraju da je posjete saopštio "Stejt dipartment". Slična upozorenja mogu se pročitati i na Internet strancima drugih stranih ambasada u BiH. Eto šta "bijeli svijet" misli o BiH, koju i danas, kao i u vrijeme konzulskih vremena u Travniku, u periodu od 1807. do 1814. godine, koji je proučavao naš Nobelovac, prate gotovo isti "epiteti" koji svjedoče da je to bila i ostala "zemlja mržnje i duboke podijeljenosti", "zemlja jada i čemera", "zemlja apsurda", "nemoguća država"... Ipak, pored opštepoznatih činjenica, zdrav razum uvijek i iznova pita i promišlja zašto je to tako. Zašto je BiH bila i ostala nesrećna država? Odgovor nalazimo u mudrosti zabilježenoj u "Travničkoj hronici", a koja kaže: "To je treći svijet u koji se sleglo sve prokletstvo, usled podeljenosti zemlje na dva sveta (hrišćanski i muslimanski). To je junaštvo bez slave, mučeništvo bez nagrade". "Kako je mogućno", pitao je mladi konzul Defose, "da se ova zemlja smiri i sredi da primi bar onoliko civilizacije koliko njeni najbliži susedi imaju, kad je narod u njoj podvojen kao nigde u Evropi?". - Četiri vere žive na ovom uskom, brdovitom i oskudnom komadiću zemlje. Svaka od njih je isključiva i strogo odvojena od ostalih. Svi živite pod jednim nebom i od iste zemlje, ali svaka od te četiri grupe ima sedište svoga duhovnog života daleko, u tuđem svetu, u Rimu, u Moskvi, u Carigradu, Meki, Jerusalimu ili sam bog zna gde, samo ne onde gde se rađa i umire - zapazio je mladi konzul. "I svaka od njih", nastavio je on, "smatra da su njeno dobro i njena korist uslovljeni štetom i nazatkom svake od ostale tri vere, a da njihov napredak može biti samo na njenu štetu. I svaka od njih je od netrpeljivosti načinila najveću vrlinu i svaka očekuje spasenje odnekud spolja, i svaka iz protivnog pravca". Stičemo utisak kao da je Defose opisivao sadašnje stanje u BiH. Sve je isto kao i u vezirska i konzulska vremena. Zaostalost, siromaštvo, mržnja, nacionalna i vjerska podijeljenost... Fra Ivo i Defose su se slagali da je život u Bosni neobično težak i narod svih vjera bijedan i zaostao u svakom pogledu. Tražeći razloge i objašnjenja tome, fratar je sve svodio na tursku vladavinu i tvrdio da nikakvog boljitka ne može da bude dok se ove zemlje ne oslobode turske sile i dok tursku vlast ne zamijeni hrišćanska. Defose nije htio da se zadovolji tim tumačenjem, nego je tražio razloge i u hrišćanima samim. Turska vlast, tvrdio je on, kod svojih hrišćanskih podanika stvorila je izvjesne karakteristične osobine, kao pritvorstvo, upornost, nepovjerenje, lijenost misli i strah od svake novine i svakog rada i pokreta. Te osobine, tvrdio je Defose, nastale u stoljećima nejednake borbe i stalne odbrane, prešle su u prirodu ovdašnjeg čovjeka i postale trajne crte njegovog karaktera. Nastale od nužde i pod pritiskom, objašnjavao je, one su i danas, i biće i ubuduće, velika prepreka napretku, rđavo nasljeđe teške prošlosti i krupne mane koje bi trebalo iskorijeniti. Defose nije krio da je iznenađen uporstvom kojim se u Bosni ne samo Turci nego i ljudi svih ostalih vjera brane od svakog uticaja, pa i najboljeg, opiru svakoj novini, svakom napretku, pa i onom koji je moguć i pod sadašnjim prilikama i zavisi samo od njih. Dokazivao je svu štetnost te kineske ukočenosti, takvog zazirivanja od života. Ugledni banjolučki intelektualac prof. Predrag Lazarević tvrdi da i danas kao i u vrijeme konzula i vezira svi koji sa strane dođu u BiH o njoj govore negativno. - Nesreća BiH je što je toliko godina bila okupirana. Jer, upravo su nam okupatori donijeli mržnju i podijeljenost. Andrić u "Gospođici" govori da se tri glavne vere u Bosni mrze od rođenja do smrti. I čim dođe do nekog ozbiljnijeg potresa u svetu ili regionu, ta njihova mržnja dođe do izražaja, ona buja i izlazi na površinu i ta silina i odvratnost pretvara se u pogubljenja i pokolj - objasnio je Lazarević, inače vrsan poznavalac Andrića i istorijskih prilika na ovim prostorima. Tako je bilo, naveo je Lazarević, i u dva svjetska rata i u posljednjem ratu u BiH. - Sukobi su nastavljani zato što narodi u BiH nikada nisu pitani da li žele da žive zajedno i kako bi željeli da žive. Uporno im je nametano nekakvo jedinstvo, koje nikada nije dalo rezultata. Nažalost, i danas je tako i zato živimo ovako loše - naveo je Lazarević. Prema njegovim riječima, BiH će biti "bure baruta" sve dok se ne pristupi sprovođenju skandinavizacije BiH i Balkana, a to znači da je potrebno napraviti onoliko država koliko ima naroda. - Ovo rješenje je dalo izvanredne rezultate na sjeveru evropskog kontinenta. Treba nas pustiti da živimo jedni pored drugih, a ne jedni sa drugima kako to stranci hoće, jer istorija je pokazala da to nije moguće - naglasio je Lazarević. Samo tako, istakao je banjolučki intelektualac Predrag Lazarević, BiH i Balkan mogu postati perspektivne oaze mira. - Ali teško će to međunarodna zajednica dozvoliti, jer njihovim činovnicima odgovara rovita BiH, kojom će moći da manipulišu i ostvaruju svoje ciljeve. Pozadina svega je profit i zarada, a ne istinski napredak i razvoj BiH - zaključio je Lazarević. I tako BiH luta i lutaće... Miroslav FILIPOVIĆ OKUPACIJA Profesor Predrag Lazarević je istakao da se BiH razvijala onoliko koliko je to bilo potrebno okupatoru. - Dugo godina BiH je bila pod okupacijom. To je bila prvo periferna turska provincija. Mnogi bošnjački intelektualci uvjeravaju nas da su Turci bili civilizatori, što nije istina. Oni nisu donijeli civilizaciju, jer je to bio jedan ratnički narod. Dalje, u vrijeme Austrougarske Bosna se razvijala onoliko koliko je bilo potrebno okupatoru da iskoristi njena prirodna bogatstva. I danas je BiH ekonomski nerazvijena, jer se nalazi u svojevrsnom protektoratu međunarodne zajednice - rekao je Lazarević. KONZUL I danas u BiH glavne odluke donose predstavnici međunarodne zajednice, kao i u konzulska i vezirska vremena. Zato je zanimljiv sljedeći citat iz "Travničke hronike": "Oni (Travničani) su dobro znali da svaki stranac koji dođe u BiH utapka malko put između neprijateljske tuđine i njih, a da konzul, sa svojim naročitim ovlašćenjima i sredstvima, širom otvara taj put kojim za njih i njihove interese i svetinje ne može da dođe nikakvo dobro, a može svako zlo". Šta li Srbe u BiH čeka poslije posljednjih odluka visokog predstavnika u BiH?... MRŽNjA U Andrićevoj pripovijeci "Pismo iz 1920. godine" piše: "Bosna je zemlja mržnje... Mržnje koja diže čoveka protiv čoveka i zatim podjednako baca u bedu i nesreću ili goni pod zemlju oba protivnika...". NADA Mladi konzul Defose govorio je da jedan narod, ako počne da usvaja zdraviji i razumniji način života, ne mora zato da se odrekne svoje vjere i svetinja. Defose dokazuje da "ovaj kraj, iako umrtvljen i odvojen od svega, nije pustinja, nego naprotiv raznolik, u svakom pogledu zanimljiv i na svoj način rečit; narod je, istina, podeljen na vere, pun sujeverja, podvrgnut najgoroj upravi na svetu i stoga umnogome zaostao i nesrećan, ali u isto vreme pun duhovitih bogatstava, zanimljivih karakternih osobina i čudnih običaja... "

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.