BiH propustila još jednu šansu za razvoj

Predstavnički dom PS BiH je nedavno, zahvaljujući glasovima bošnjačkih političkih partija, rekao ne popisu stanovništva u BiH, čime je BiH propustila još jednu razvojnu šansu.

Sada je već sasvim izvjesno da će Bosna i Hercegovina biti jedina evropska zemlja u kojoj u iduće dvije godine neće biti obavljen popis stanovništva.

Time je propuštena još jedna prilika da se u našoj zemlji osnaži proces evropskih integracija i stvore uslovi za razvoj. Po ko zna koji put pokazalo se da oni kojima su usta puna Bosne i Hercegovine sve čine da zemlja ostane na evropskim marginama.

Umjesto da uzmemo za primjer 233 zemlje koje su redovno obuhvaćene popisom, mi ćemo zajedno sa Somalijom i Libanom predstavljati demografsku "crnu rupu".

Političko nadmudrivanje bošnjačkih stranaka oko toga do koje mjere treba da se uvaže preporuke evropskih statističara odvele su nas u ćorsokak sa uslovima koji sa popisom stanovništva objektivno nemaju nikakve veze.

Besmisleno je povezivati popis sa povratkom i kreditnim zaduživanjem države, što je bio krunski razlog Bošnjaka što nisu prihvatili prijedlog zakona.

Izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti je nešto sasvim drugo. To je elementarno pravo pojedinca koje nijedan zakon, pa ni Zakon o popisu stanovništva ne smije uskratiti. Eurostat nije izričito naložio državama koje planiraju popis da u njega uvrsti izjašnjavanje o nacionalnom identitetu.

To, naravno ne znači da nekome treba oduzeti to pravo, pogotovo ne u zemljama koje imaju višenacionalnu strukturu i ustavno uređenje kao Bosna i Hercegovina.

Naši susjedi, Srbija i Hrvatska, su tokom 2001. i 2002. godine imali popis stanovništva. Pripremajući se za obiman posao novog popisa tokom prošle godine u obje zemlje je obavljen probni popis.

Prema preporukama Evropske komisije, pilot popis je trebalo da se obavi i u našoj zemlji tokom aprila ove godine. Iz fondova evropske komisije već su izdvojili značajna sredstva za ove aktivnosti. Sada je, međutim, izvjesno da od toga neće biti ništa.

Evropska komisija i druge međunarodne organizacije bile su uključene u čitav proces koji je trebalo da dovede do popisa u 2011. godini. Smatrale su da BiH treba da sprovede popis, kao i sve druge evropske zemlje, bez obzira na njihov status u Evropskoj uniji.

U svjetlu evropskih integracija i činjenice da bez statističkih podataka nije moguće dugoročno planirati razvoj, usvajanje Zakona o popisu stanovništva bila je prioritetna obaveza Bosne i Hercegovine.

Predstavnici međunarodne zajednice su uvijek raspoloženi da ohrabre Bošnjake u njihovim nerealnim zahtjevima. Čini se da je tako bilo i sada. Iz Kancelarije visokog predstavnika još nisu komentarisali neusvajanje Zakona o popisu stanovništva i domaćinstava, što bi sigurno učinili da su Srbi bili protiv ponuđenog prijedloga.

Ali to je tema koja je toliko poznata da nema razloga na nju više trošiti riječi.

Uostalom, odlazeći evropski komesar za proširenje Oli Ren je poručio da je zakon koji su pripremile vlasti BiH u skladu sa zahtjevima EU i međunarodnim standardima. Naravno, nije zaboravio da napomene da odgovor na pitanja o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti nije obavezan.

Konačno, ko će snositi odgovornost što Bosna i Hercegovina neće ući u međunarodnu statističku evidenciju, niti će imati validne pokazatelje koji su neophodni za kandidovanje u međunarodnim razvojnim fondovima.

Bez jasnih demografskih i statističkih podataka BiH će ostati na repu dešavanja i razvoja, zajedno sa Somalijom i Libanom.

Ali, Republika Srpska mora naći odgovor na ovo pitanje, ma šta Bošnjaci o tome mislili. Put u bolje društvo vodi preko popisa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.