BiH građani azil najčešće traže u Švedskoj

Zbrinjavanje migranata, a posebno tražitelja azila, jedan je od najvećih izazova sa kojima je suočena EU, pa se i od zemalja koje žele da postanu članice traži da ne „proizvode“ nove azilante. Problemi prekomernih migracija stanovništva prema zemljama EU ugrožavaju i bezvizne režime zemalja regiona, koje su se za taj status teško izborile, pa je to i jedno od ključnih pitanja kojima moraju da se pozabave na putu ka članstvu u EU.

Bosna i Hercegovina je među najmlađim zemljama regiona kojima je odobren bezvizni režim, a na putu približavanja EU za nju je važno da ne dobije reputaciju velikog „proizvođača“ azilanata. Šef monitoring tima BiH za praćanje bezviznog režima Bakir Dautbašić tvrdi da je situacija u BiH trenutno pod kontrolom, ali da to ne znači da problema nema.

Osim migranata iz BiH, koji traže azil u zapadnoevropskim zemljama, država ima obavezu i da vodi računa o migrantima koji dolaze iz drugih krajeva svijeta, a na putu do željenog odredišta u EU prolaze i kroz BiH.

- BiH je prošle godine i djelimično u prvom kvartalu ove godine bila suočena sa većim brojem lažnih azilanata koji su masovno odlazili u Švedsku. Osnovni razlog bio je to što je Švedska do 1. maja ove godine imala izuzetno libaralne uslove kada su u pitanju azilanti, pa čak i lažni. Međutim, sada se nadamo da je taj trend zaustavljen, jer su švedske vlasti promjenile zakonodavstvo, tako da će biti mnogo manje beneficija za azilante i dosta kraće procedure za vraćanje azilanata – kaže Dautbašić.

Bezvizni režim BiH, kako tvrdi, zbog toga nije ugrožen, ali ne smije se dozvoliti ni da situacija eskalira.

- Imali smo jedan period povećanog broja azilanata u Belgiji, koji smo brzo sasjekli. Skoro smo imali malo povećanje azilanata u Njemačkoj i Švajcarskoj, nešto više od 100 ljudi, pa pratimo tu situaciju. Ne očekujemo, ipak, da to ekskalira, jer su njihovi zakoni rigorozni po tom pitanju – kaže Dautbašić.

On je dodao da je EU u fazi kada želi da uvede i tzv. sigurnosnu klauzulu kojom bi brzo mogli neku zemlju da izdvoje ako bi došlo do povećanja broja azilanata, ali BiH za sada ne treba da strahuje od toga. Dodatni zahtjev je kontrola granica i tranzita azilanata čije krajnje odredište su zemlje na zapadu EU. Oni u BiH dospjevaju najčešće iz Grčke, koja je zajedno sa Italijom mjesto gdje azilanti najčešće ulaze na teritoriju EU.

Samo prošle godine, Italija je imala 60.000 tražitelja azila koji su došli ilegalno, preko mora, a najčešće da bi produžili u druge EU zemlje. To je izazvalo i velike tenzije unutar EU.

- Italija, gdje je veliki pritisak migracija, ima problema sa EU u pogledu razumjevanja pitanja migranata. Ostale zemlje teško prihvataju da kada ljudi uđu i Italiju, Maltu, Grčku ili Španiju, zapravo ulaze na teritoriju EU i da je to onda i problem ili da kažemo pitanje za cijelu EU. Ipak, činjenica je da je pitanje migranata odgovornost svih u EU – objašnjava Hoze Anhel Oropeza, direktor Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za Mediteran, sa sedištem u Rimu.

On ističe da je ta odgovornost još vidljivija na primjeru Grčke, gdje migranti i tražitelji azila često uđu na teritoriju EU, ali bez namjere da se tu i zadrže, jer znaju da posao u Grčkoj trenutno ne može da dobije ni domaće stanovništvo.

- To, međutim, ne znači da Grci mogu samo da ih pošalju dalje u Evropu, pa da to postane problem drugih zemalja, već imaju obavezu da ih prime, provedu kroz procedure za tražitelje azila, zbrinu ih ili da ih vrate u zemlje porijekla, ako im je odbijen azil. To su, istina, velika ulaganja i svaka zemlja koja želi da postane članica EU mora da bude svjesna da će imati i tu odgovornost, kada jednom postane ona koja prima azilante, a ne ona koja ih proizvodi – kaže Oropeza.

On ističe da dan boravka jednog azilanta u azilantskim centrima Italiju košta od 48 do 52 evra. Procjenjuje se da ova zemlja godišnje potroši od 750 do 850 miliona evra samo na zbrinjavanje azilanata.

Veći broj zahteva

Članice EU prošle godine odobrile 84.100 zahtjeva za azil, što je povećanje u odnosu na 75.800 tokom 2010. godine. Najviše zahtjeva odobreno je Avganistancima, Iračanima i Somalijcima.

Italija je dobar primer

U IOM-u u Rimu ističu da je Italija dobar primjer i zašto na migrante ne treba gledati isključivo kao na teret i problem države. Po njihovim informacijama, godišnji doprinos privredi Italije koji naprave migranata koji ostanu i rade u ovoj zemlji je oko 12 milijardi dolara. Istovremeno, Vlada Italije potroši na njih oko 10,5 milijardi dolara, što znači da privreda ove zemlje ima koristi od prihvatanja migranata. U Italiji ih, procjenjuje se, trenutno ima gotovo pet miliona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.