Berlin kapitulirao, na potezu Njujork

BANjALUKA - Njemački diplomata Kristijan Šmit, kojeg republički vrh od dolaska u BiH ne priznaje za visokog predstavnika, juče je stavio tačku na spekulacije objavom da je donio ličnu odluku da okonča svoju službu u sprovođenju mira, a takav rasplet je odmah otvorio i pitanje sudbine nametnutih odluka sa njegovim potpisom, odnosno da li i ko može da ih poništi.

Iako je određeno vrijeme po političkim kuloarima odzvanjalo da je Šmit na izlaznim vratima iz OHR, a time i BiH, a naročito kada su se pojavile i informacije da je ostvario uslove za penzionisanje, njemački diplomata je sve do juče govorio da on ostaje u BiH.

Međutim, preko noći je objavljeno, a potom i potvrđeno iz OHR-a, da je lično odlučio da okonča, kako je saopšteno, mandat visokog predstavnika za koji, prema tvrdnjama iz Republike Srpske te Rusije i Kine, kao stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), nije imao potvrdu upravo na toj adresi u Njujorku, za razliku od prethodnika na toj funkciji.

- O svojoj odluci obavijestio je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIK) te zatražio da započnu proces imenovanja njegovog nasljednika. Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost tokom izbora nasljednika - saopšteno je iz OHR-a, uz opasku da mu je mandat bio zapravo drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika te da ima još dosta posla da bi "BiH ostvarila evroatlantske aspiracije".

Osvrnuli su se i na njegove odluke, navodeći da nisu poništene nijednom sudskom odlukom, te da je period "njegovog mandata obilježio i razvoj domaćih pravosudnih institucija, pri čemu su sudovi odlučno djelovali u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države".

ZAOSTAVŠTINA

Šmit je, potpisujući se kao visoki predstavnik od 2021, donio 25 odluka kojima je promijenio zakonodavstvo u BiH, a najveći odjek su imale izmjene i dopune Krivičnog i Izbornog zakona, te onog o finansiranju institucija na nivou BiH, uz nametanje amandmana i na Ustav FBiH.

Pozivajući se na takozvana bonska ovlašćenja iza kojih stoji PIK dopunio je Krivični zakon BiH te krivičnim djelom proglasio nepoštovanje njegovih odluka. Po toj odredbi je, u međuvremenu, i otvoren sudski proces protiv Milorada Dodika u svojstvu predsjednika Republike Srpske koji je završio na način da je osuđen zbog nepoštovanja Šmitovih odluka usljed čega mu je oduzeta i funkcija prvog čovjeka Srpske.

Osim toga nametnuo je brojne takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona, kojima je omogućeno uvođenje novih tehnologija u proces, ojačao ulogu CIK-a, a upamćen je i po nametanju amandmana na federalni Ustav.

Na listi nametnutih odluka je i izmjena zakona o finansiranju institucija BiH kojom je iz profita Centralne banke BiH uzeto 112, 5 miliona i dato CIK-u za uvođenje novih tehnologija dok je iz dijela prihoda od putarina, koji pripada Srpskoj, uzeto 120 miliona i preusmjereno za sprovođenja odluke u predmetu "Vijadukt".

Postojeći zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH je proširio na nepokretnu imovinu koja pripada državi BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. te na poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i šumsko zemljište za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.

Osim toga, poništavao je zaključke Narodne skupštine, mahom one koji su se ticali upravo njegovog mandata te povratka nadležnosti sa nivou BiH, a uz to je obustavio isplate budžetskih sredstava SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.

PORUKE IZ SRPSKE

Vijest o povlačenju Šmita, dan pred novu redovnu debatu u SB UN o stanju u BiH, komentarisali su juče mnogi zvaničnici Srpske, mahom iz vlasti, dok u FBiH nije bilo previše reakcija do zaključenja ovog broja "Glasa".

Predsjednik Srpske Siniša Karan rekao je da će otići Šmit, ali će ostati Ustavni sud, Sud i Tužilaštvo BiH koji su i dalje prijetnja.

Tri konstitutivna naroda neće imati podlogu za saradnju ukoliko ostanu na snazi nelegitimne odluke Šmita kojima je, kako je naveo Karan, srušen ustavnopravni poredak u BiH.

- Stvorili su sadašnju neviđenu ustavnopravnu i političku krizu posebno kroz udar na legitimno izabranog predsjednika Srpske Milorada Dodika i pokušaj poništavanja izborne volje građana Srpske. Međutim, u tome nisu uspjeli i danas su Srpska i institucije stabilni sa snažnom podrškom u Narodnoj skupštini, efikasnom Vladom i institucijama - rekao je Karan.

Dodao je da je potrebno da se zatvori OHR i da se, prije svega, preispitaju sve posljedice nametnutih odluka, posebno Šmita.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kaže da je Šmit doveo BiH do političke, ekonomske i demokratske smrti, a da je Srpska izdržala.

- Šmit je pravio BiH onakvom kakva nije koncipirana Dejtonom, potpuno urušavajući domaći dijalog - navela je Cvijanovićeva.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da je Šmit uništio međunacionalne odnose i da želi da napusti BiH jer je svjestan da je nanio mnogo štete.

Lider SNSD-a Milorad Dodik je naveo da je Šmit primao platu od 24.000 evra, kao i dodatnih 14.000 evra za odvojen i život u nestabilnom području, dok se istovremeno lažno predstavljao.

- Srpska, kao potpisnica Aneksa deset Dejtona, sa ostalim potpisnicima, učestvovaće u eventualnom izboru onog ko bude došao nakon Šmita. Kada damo prijedlog, on će biti potvrđen u Savjetu bezbjednosti. Tražićemo da se taj mandat ograniči na godinu ili dvije i da se počisti smeće bivših visokih predstavnika i time da još jedna šansa BiH - naveo je Dodik.

Ocijenio je da podnošenje ostavke Kristijana Šmita Savjetu bezbjednosti nema nikakvog smisla, jer ga ovaj savjet nikada nije ni izabrao.

POTENCIJALNI IZLAZI

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH juče su zatražili od Ustavnog suda BiH da poništi odluke koje nametnuo Šmit, kao i raniji visoki predstavnik Valentin Incko, čime bi, kako su poručili, bile poništene i sve pravne posljedice.

S druge strane, Dragan Dakić, koji je profesor međunarodnog prava i pravni savjetnik predsjednika Narodne skupštine, za "Glas" kaže da bi najbolje bilo da odluke Kristijana Šmit izbriše Savjet bezbjednosti UN.

- On je, po vlastitom priznanju, djelovao u ime Berlina. Jako korisno, zbog pravne sigurnosti, kredibiliteta i SB UN te Dejtonskog sporazuma, bi bilo da odluke neimenovanog Šmita, koji je neovlašćeno disponirao Glavom sedam Povelje UN, pravno ništavnim oglasi SB, odnosno naglasi da nisu donesene u ime međunarodne zajednice ni po mandatu SB UN - tvrdi Dakić.

Tome se, kaže, nada.

- SB UN bi time probio neki fiktivni balon koji su Evropljani stvorili oko sebe i na nivou EU gdje sebe i svoje odluke smatraju hijerarhijski jačim od odluka SB UN što nije ni realno - zaključio je Dakić.

Redovna polugodišnja debata o BiH trebalo bi da bude održana danas u SB UN čije je sjedište u Njujorku, a pred ambasadorima zemalja država članica bi trebalo da se nađe i izvještaj Šmita, odnosno njegovo viđenje situacije u BiH.

Gotovo uporedo sa potvrdom odlaska Šmita, koji je osmi po redu diplomata u fotelji visokog predstavnika, pojavila se vijest da Emanuel Žofre ima najbolje šanse da bude sljedeći visoki predstavnik u BiH, uz navođenje da je

blizak sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH Džonom Ginkelom, te bi Amerikanci mogli da ga podrže.

TUŽBA

Milorad Dodik je juče ponovio da pravnici traže način kako procesuirati Kristijana Šmita u Njemačkoj, dodajući da je Šmit uključen u malverzacije po spekulacijama koje dolaze iz Sarajeva.

- Ganjaćemo ga lično, ima za šta, opljačkao je međunarodne donatore, uzeo je skoro dva miliona evra, bespravno, nije imenovan, pa nije mogao da povlači te pare. Pitaj Boga šta je još dobio ovdje - rekao je Dodik, ukazujući da se dosta spekuliše o tome da je uzeo proviziju od "Vijadukta" i od tehnologija "koju hoće da uvale za izbore".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.