Bećirovićev najveći promašaj

BANjALUKA, SARAJEVO - Zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju novih članova Komisije za nacionalne spomenike nije ništa drugo nego potpuni promašaj, jer ne postoji niti jedan pravni odnos da njegova zamisao bude i ostvarena, tvrdi to dio pravnika upućen u dešavanja.

• Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio je ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju novih članova Komisije za nacionalne spomenike.
• Sporna odluka uslijedila je nakon što je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović uložila veto, ocjenjujući odluku o imenovanju članova Komisije štetnom po vitalne interese Republike Srpske.
• Narodna skupština Republike Srpske potvrdila je taj veto dvotrećinskom većinom, čime sporna odluka Predsjedništva BiH nije stupila na snagu.
• Pravnici koje citira „Glas“ smatraju da Bećirovićev zahtjev nema pravni osnov, jer je, kako navode, odlučivanje o potvrdi veta u nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske.
• Spor oko Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika počeo je nakon pokušaja izmjene načina odlučivanja i vraćanja stranih članova koje bi predložio UNESKO, što predstavlja pitanje za koje se tvrdi da ima elemente spoljne politike.

Riječ je o aktu kojim je republički parlament podržao veto koji je na odluku Predsjedništva, nakon njenog preglasavanja, stavila srpski član Željka Cvijanović ocjenjujući je veoma štetnom po nacionalne interese Srpske.

I dok iz Bećirovićevog kabineta navode da Narodna skupština Republike Srpske u ovom slučaju nema ustavnu nadležnost da vodi proces proglašenja odluke destruktivnom po vitalni interes entiteta, iz Srpske tvrde da taj stav ne može da prihvati čak ni Ustavni sud BiH.
Komisija je, naime, osnovana aneksom osam Dejtonskom sporazuma i Odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Predsjedništva iz 2001. Saga je počela nakon što je u Predsjedništvu BiH u januaru izglasala odluka koja predviđa ukidanje mehanizma veta i vraćanje stranih članova, koje treba da predloži UNESKO, a koji su 2016, odlukom Predsjedništva BiH u vrijeme Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Mladena Ivanića, udaljeni iz te Komisije, uz preciziranje novog načina odlučivanja.

S tom odlukom nije bila saglasna Cvijanovićeva, ali je otišla na potpis i objavu usljed podrške koju je naknadno dobila i od Komšića. Konsenzusa o budućem sazivu Komisije nije bilo ni na sjednici krajem juna. 

Cvijanovićeva je, kako je isticano, nakon što su u više navrata prekršene ustavne i poslovničke procedure prilikom rasprave o imenovanju članova Komisije, napustila sjednicu, ali glasanje je, ipak, obavljeno i bez kvoruma.
Glasano je o listi kandidata za članove Komisije sa četiri imena na kojoj nije bilo prijedloga iz Srpske, a Cvijanovićeva je iskoristila mehanizam veta i proglasila tu odluku destruktivnom po vitalne interese Srpske.

Taj stav je, na kraju, potvrđen i dvotrećinskom podrškom u republičkom parlamentu čime, u skladu sa Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, akt iza kojeg su stali Bećirović i Komšić neće stupiti na snagu.

Međutim, uz pokušaj da ispod žita Bećirović i saradnici poguraju odluku da, ipak, stupi na snagu, otkriveno je da je zvanično, tvrdeći da u toj odluci o imenovanju nema elemenata spoljne politike, zatražio stav Ustavnog suda BiH koji i dalje radi u krnjem sazivu, bez sudija iz Srpske. 
Pravnik iz Sarajeva Damir Sakić za "Glas" tvrdi da je Bećirovićev zahtjev u potpunosti neosnovan. 

- Ne postoji ni jedan pravni argument na osnovu kojeg on može osporavati ono što je Ustavom dodijeljeno u isključivu nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske, to jest da odlučuje o vetu srpskog člana Predsjedništva - izjavio je Sakić. 

Kategorično tvrdi da je u ovom slučaju riječ o domenu spoljne politike. 

- Ustavni sud BiH je u vlastitoj ustavno-sudskoj praksi zauzeo stav da neće davati definiciju spoljne politike već je to ostavio zakonodavcu da to uredi zakon o spoljnim poslovima. Dakle, činjenično je nemoguće da se taj sud odredi u pravnoj stvari s obzirom na to da mi nemamo tu definiciju pojma spoljne politike - naveo je Sakić.

Činjenica da se u odluci Predsjedništva navode dva strana člana, ističe da to van svake razumne sumnje govori o tome da su tu prisutni elementi spoljne politike što traži konsenzus prilikom odlučivanja i podliježe mehanizmu zaštite vitalnog interesa. 

- Bećirović je sa više strana bio upozoravan na političke i pravne posljedice jednostranog i antiustavnog djelovanja, ali istrajavaju na tome i nanose nesagledivu i nepopravljivu štetu - istakao je Sakić. 

Tvrdi da Cvijanovićeva nije mogla da uloži veto nakon sjednice u januaru, već tek kada je došlo na red glasanje o članovima među kojima su i stranci. 

- U vrijeme kada je usvajana odluka nisu bile ispunjene pretpostavke da se pozove veto jer nije bilo elementa inostranosti. Narodna skupština je, kasnije kada su se složili uslovi, veto potvrdila i tako je trajno spriječeno stupanje u pravnu snagu te odluke. U potpunosti je uklonjena iz pravnog prometa. Ne postoji - kategoričan je Sakić koji tvrdi da Ustavni sud BiH, može da se proglasi nenadležnim i zahtjev odbaci ili da ga odbije. 

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević izjavio je da je potpuni promašaj upućivanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti, navodeći da mu nije jasno da član Predsjedništva BiH, koji je i doktor nauka, može da potpiše jedan zahtjev koji je apsolutno antiustavan.

Prema njegovoj ocjeni, najvažnije u svemu ovome je da je nemoguće zahtijevati od ustavnog organa, kakav je Ustavni sud, da poništi ovlaštenja iz Ustava koja postoje - drugog ustavnog organa, kakav je član Predsjedništva, a o tome da odluči treći ustavni organ, kakav je Narodna skupština.

- To je nemoguće. Taj zahtjev je, profesionalno govoreći, potpuni promašaj - konstatovao je Knežević.

Pravila 

Ustavom BiH i Poslovnikom Predsjedništva je, naime, propisano da u slučaju nepostizanja konsenzusa o određenim tačkama na dnevnom redu te ukoliko, ipak, dva član usvajaju odluku, ona postaje pravosnažna 72 časa poslije, pod uslovom da treći član ne uloži veto. 

Član Predsjedništva koji nije saglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni interes nakon čega na scenu stupaju Narodna skupština, ako je član iz Srpske donio proglašenje, bošnjački klub u Domu naroda u FBiH ako je bošnjački član uložio veto, odnosno hrvatski klub ako se odlučio na to hrvatski član. 

- Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka - definisano je to u postojećim aktima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.