Voda odnijela sve grijehe

Prijedor/Bijeljina - Romi širom Srpske, bez obzira na to kojoj religiji pripadaju, danas su proslavili Đurđevdan, a neki od njih su obavili i obredno đurđevdansko kupanje u rijeci, kojim se, po vjerovanju ovog naroda, sapiru grijesi.

U Prijedoru su na tradicionalni uranak i kupanje u rijeci došli kolonom auta, okićenih zelenilom i cvijećem, a desetak najhrabrijih Roma zaplivalo je u vodi čija je temperatura bila oko 15 stepeni Celzijusa.

Predsjednik Udruženja Roma Prijedor Ramo Salešević rekao je da se prijedorski Romi o Đurđevdanu kupaju na ušću rijeke Gomjenice u rijeku Sanu.

- Bacamo vijenac od cvijeća u vodu da sa sebe skinemo grijehe koje smo učinili od prošlog Đurđevdana - kazao je Salešević.

Sa svojim sugrađanima romske nacionalnosti u Sani je i ove godine zaplivao i rukovodilac Filijale Zavoda za zapošljavanje RS Prijedor Zdravko Suvajac koji je rekao da poštuje romsku tradiciju.

U romskom naselju, u prijedorskoj Rudničkoj ulici, na Đurđevdan je posebno veselo jer se za zajedničkom prazničnom trpezom, na kojoj su obavezni jagnje i prase sa ražnja, okupe stanovnici ovog naselja i slave do kasno u noć.

I romska djeca u Bijeljini juče su tradicionalno obilježila dolazak proljeća bacajući u rijeku vjenčiće od vrbovog pruća. Pratili su ih trubači koji su svirali pjesmu "Đurđevdan", ili "Erdelezi" na romskom jeziku.

Većina romskih djevojčica i dječaka poželjela je da završi školu i da im se očevi vrate iz inostranstva gdje već dugo "privremeno rade".

Brojni pravoslavci juče su proslavili Đurđevdan, a interesantne i lijepe đurđevdanske obrede, koji vuku korijene iz paganskih vremena, imaju i potkozarski Srbi.

U nekim potkozarskim selima mještani se okupljaju oko vodenica na omaju.  U vodu zahvaćenu pod vodeničkim točkom stavljaju poljsko cvijeće i njome se umivaju na Đurđevdan. Običaj je da se okupljeni oko seoske vodenice pršću vodom i žare koprivom radi dobrog zdravlja.

Žito

Potkozarski Srbi od ljeskovih grana prave krstove koje bacaju u vodu zajedno sa vijencima ispletenim od vrbovih grana.

Kultna tradicija je i da ljeskove krstove zabadaju u polja kako bi žito dobro rodilo, dok se bukovim ili grabovim granama kite kuće.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.