Tetovaža u 87. godini simbol ljubavi prema unuku

SRBAC - Iako mnogi penzioneri u poznim godinama vrijeme provode u miru i rutini, Dragutin Petković iz Kobaša kod Srpca odlučio je da u 87. godini uradi nešto što je za većinu ljudi njegove dobi nezamislivo – svoje prve tetovaže.

Petković već šest decenija živi u Njemačkoj, gdje je najprije radio kao autolimar, a potom vodio vlastitu firmu sa 27 zaposlenih. 

Iako je o tetovaži razmišljao godinama, tek sada je odlučio da je vrijeme da ostvari tu želju i to zbog unuka. Jedna tetovaža sa natpisom "Dragom Džeremiju sa srcem", ispisana mu je na leđima ćirilicom, a druga koja je na njemačkom jeziku, krasi podlakticu. 

- To je iz ljubavi prema mom Džeremiju, on mi je najveći prijatelj u porodici. Imam tri kćerke i tri unuka i svi su već zreli ljudi, ali sa njim sam posebno blizak. Veoma je vrijedan, radi i do kasnih večernjih časova u jednoj fabrici na poslovima održavanja, ali uvijek nađe vremena za djedovu priču i savjet - kaže Dragutin. 

Pokušavao je ranije da se tetovira u Njemačkoj, ali su ga u nekoliko studija odbili zbog godina. Onda je pronašao razumijevanje kod Ljube Miljevića, jednog od prvih tatu majstora u BiH, koji se ovim poslom bavi već skoro četiri decenije.

Miljević, koji ima tatu i pirsing studio u Srpcu, do sada je izradio na hiljade tetovaža klijentima iz bivše Jugoslavije i evropskih zemalja, ali rad sa starijima, kako kaže, uvijek zahtijeva posebnu pažnju. 

- Koža je tanja, osjetljiva i delikatna, pa treba biti izuzetno oprezan. Tehnika koju inače primjenjujem mora se prilagoditi u ovakvim okolnostima da sve ispadne kvalitetno. Ali Dragutin je bio miran i staložen tokom čitavog procesa i bilo je pravo zadovoljstvo raditi s njim - rekao je Ljubo. 

Ističe da je takvih klijenata sve više, jer mnogi penzioneri žele da na ovaj način sačuvaju uspomene ili obilježe osobe koje su im najvažnije u životu.

-  Najčešće se tetoviraju imena djece ili unuka, ili simboli povezani sa profesijom i životnim putevima. Jednoj penzionerki iz Njemačke sam na ruci tetovirao staru šivaću mašinu, jer je čitav život radila kao krojačica. To su priče koje su duboko emotivne i značajne za te ljude - ističe Ljubo.

Prve tetovaže napravio je tokom služenja vojnog roka 1986. godine kada je u rukama imao samo dvije igle za šivenje, konac i tuš za crtanje, ali je i tada uspijevao stvoriti mala remek-djela koja do danas nisu izblijedjela na tijelu njegovih klijenata.

- Često me zovu u Njemačku, Austriju i Švajcarsku, ali mi je sve teže putovati zbog starosti pa sam zanat prenio na sina Marka koji uspješno nastavlja porodičnu tradiciju - rekao je Ljubo koji je predsjednik i jedan od osnivača Udruženja tatu umjetnika BiH. 

FIĆO

Na izradu tetovaže Dragutin je došao "fićom" koji je mamio poglede i komentare prolaznika, jer izgleda očuvano kao da je tek izašao iz fabrike.

- "Fiću" sam vozio još 1958. godine, a nedavno sam slučajno vidio isti model u Gradišci i brzo sam se dogovorio sa vlasnikom oko kupovine. Za mene "fićo" nije samo auto, već sjećanje na moje početke i životne borbe. Nazvao sam ga "Džeremi", po unuku, jer ga čuvam kao najdraže blago – ističe Dragutin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.