Svjetski dan srca: Bolest može dugo da se krije – ove simptome ne ignorišite

BANjALUKA – Srčane bolesti ne moraju uvijek da počnu snažnim bolom u grudima ili dramatičnim simptomima. Povišen krvni pritisak može godinama da ne daje jasne znakove, dok neobjašnjiv umor, nedostatak vazduha ili nepravilan rad srca ponekad mogu biti upozorenje da nešto nije u redu.

Upravo na to upozorava ovogodišnji Svjetski dan srca, koji se obilježava danas, 29. septembra, pod sloganom "Bolest srca može biti neprimetna: Uhvati ritam srca! Ne propusti nijedan otkucaj!",. Kampanja Svjetske federacije za srce usmjerena je na prepoznavanje simptoma koji mogu ostati neprimijećeni, prevenciju i dostupnost liječenja.

Iza ovog upozorenja stoje brojke koje pokazuju razmjere problema – kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu.

Najvažniji fakti:

• Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu.
• Više od 20 miliona ljudi godišnje umre od kardiovaskularnih bolesti u svijetu.
• Povišen pritisak jedan od najvećih neprijatelja srca.
• Na značajan dio faktora rizika se može uticati.

Više od 20 miliona života godišnje

Prema podacima Svjetske federacije za srce, kardiovaskularne bolesti odnesu više od 20 miliona života svake godine.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da kardiovaskularne bolesti predstavljaju grupu oboljenja srca i krvnih sudova, među kojima su koronarna bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, reumatska bolest srca i druga oboljenja.

Više od četiri petine smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti povezano je sa srčanim i moždanim udarima, a značajan dio tih smrtnih ishoda dešava se prerano.

Zbog toga Svjetski dan srca nije samo prilika da se govori o liječenju već, prije svega, o prepoznavanju rizika prije nego što dođe do srčanog ili moždanog udara.

Bolest srca može dugo da bude neprimjetna

Jedan od najvećih problema jeste to, upozoravaju ljekari. što se određeni faktori rizika i kardiovaskularni problemi mogu razvijati bez izraženih simptoma.

Najpoznatiji primjer je povišen krvni pritisak. Hipertenzija često ne izaziva jasne tegobe, zbog čega osoba može godinama da ne zna da ima problem.

Istovremeno, oštećenja krvnih sudova i srca mogu postepeno napredovati.

Upravo zbog toga ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana srca nosi poruku da bolest može da se „krije pred očima“ i poziva ljude da ne zanemaruju znakove koje im organizam šalje.

Posebnu pažnju treba obratiti na tegobe kao što su bol ili nelagodnost u grudima, otežano disanje, neobjašnjiv umor, osjećaj nepravilnog ili ubrzanog rada srca, vrtoglavica i nesvjestica.

Pojava takvih tegoba ne znači automatski da osoba ima srčano oboljenje, ali može biti razlog da se obrati ljekaru.

Povišen pritisak jedan od najvećih neprijatelja srca

Među najznačajnijim faktorima rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova nalazi se povišen krvni pritisak.

Problem je upravo u tome što mnogi ljudi ne osjećaju nikakve tegobe, pa hipertenzija može ostati neotkrivena sve dok se ne pojave ozbiljne komplikacije.

Zato je redovno mjerenje krvnog pritiska jedan od najjednostavnijih načina kontrole kardiovaskularnog rizika.

Pored krvnog pritiska, važni su i nivo šećera i masnoća u krvi, kao i tjelesna masa.

Šta povećava rizik od bolesti srca

Svjetska zdravstvena organizacija među najvažnije faktore rizika za bolesti srca i moždani udar ubraja:

• nezdravu ishranu,
• fizičku neaktivnost,
• upotrebu duvana i
• upotrebu alkohola.

Posljedice takvog načina života mogu da se ispolje kroz povišen krvni pritisak, povećan nivo šećera i masnoća u krvi, prekomjernu tjelesnu masu i gojaznost.

Na rizik od kardiovaskularnih bolesti utiču i godine života, porodična istorija bolesti i druga oboljenja.

Sve veća pažnja posvećuje se i zagađenju vazduha kao faktoru koji negativno utiče na zdravlje srca i krvnih sudova.

Na veliki broj faktora rizika možemo uticati

Dobra vijest je da se na značajan dio faktora rizika može uticati:

• prestanak pušenja,
• zdravija ishrana,
• smanjenje unosa soli,
• redovna fizička aktivnost i
• održavanje zdrave tjelesne mase

mogu doprinijeti smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Jednako su važne redovne kontrole, posebno kod osoba koje već imaju povišen krvni pritisak, dijabetes, povišene masnoće u krvi ili porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti.

Preventivni pregledi mogu da otkriju problem prije pojave ozbiljnih komplikacija.

Srčani i moždani udar često dolaze iznenada

Poseban problem kod kardiovaskularnih bolesti jeste to što se ozbiljan događaj, poput infarkta ili moždanog udara, može dogoditi naglo.

Kod srčanog udara mogu se javiti bol, pritisak ili nelagodnost u sredini grudnog koša, ali i tegobe koje se šire prema rukama, ramenu, leđima, vratu ili vilici. Mogu se javiti i nedostatak vazduha, mučnina, hladan znoj, slabost i vrtoglavica.

Znaci moždanog udara mogu uključivati iznenadnu slabost ili utrnulost lica, ruke ili noge, naročito na jednoj strani tijela, probleme sa govorom i razumijevanjem, poremećaje vida, gubitak ravnoteže ili iznenadnu jaku glavobolju.

U takvim situacijama vrijeme je izuzetno važno i potrebno je odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

Kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti i kod nas

Kardiovaskularne bolesti veliki su zdravstveni problem i u našem regionu.

Načelnica Klinike za kardiovaskularne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske dr Tamara Kovačević Preradović istakla je povodom Svjetskog dana srca da su upravo ove bolesti glavni uzrok smrti.

Ona je ukazala i na značaj prepoznavanja kardiovaskularnog rizika kod žena.

UKC Republike Srpske je kroz projekat „Žensko srce, snažno srce“ obavio preglede oko hiljadu žena, a v.d. direktora UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot naglasio je značaj prevencije i ranog otkrivanja kardiovaskularnih problema.

- Postoji čak 14 puta veća vjerovatnoća da žena izgubi život od kardiovaskularnih bolesti nego od karcinoma dojke. To jedan ozbiljan kardiovaskularni rizik i kroz ovaj projekat htjeli smo poslati poruku koliko je zdravo srce bitno, koliko je žena važna u društvu i koliko je njeno zdravlje važno, kako za porodicu, tako i za cijelo društvo - kazao je Šobot.

Ne čekajte simptome da biste provjerili srce

Svjetski dan srca, ustanovljen 2000. godine, svakog 29. septembra podsjeća na razmjere kardiovaskularnih bolesti i mogućnosti njihove prevencije.

Ovogodišnja poruka posebno upozorava da odsustvo simptoma ne mora da znači i odsustvo rizika.

Zbog toga briga o srcu ne počinje tek kada se jave bol u grudima, aritmija ili nedostatak vazduha. Ona počinje mnogo ranije – kontrolom krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi, prestankom pušenja, kretanjem, pravilnijom ishranom i redovnim preventivnim pregledima.

Jer kod bolesti srca upravo ono što ne osjećamo ponekad može biti najvažnije upozorenje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.