Zanimljivo predavanje u Banjaluci: Šta nam krade mir i sreću?

Dejan Jovičić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Petar Mrđa Foto: Ustupljena fotografija | Petar Mrđa

SRBAC - Zašto imamo potrebu da pratimo tuđe živote, koliko na naše samopouzdanje utiču društvene mreže i možemo li biti srećni bez potvrde drugih, neka su od pitanja na koja će odgovore ponuditi master psihologije Petar Mrđa iz Srpca, koji će u ponedjeljak, 23. novembra, u Kući Milanovića u Banjaluci, sa početkom u 19 časova, održati predavanje o FOMO fenomenu, odnosno strahu od propuštanja.

Mrđa ima 31 godinu, a iza sebe više od 20 naučnoistraživačkih radova i višegodišnje iskustvo u oblasti ljudskih resursa. Nakon nekoliko godina života i rada u Banjaluci i dvije i po godine provedene u Sarajevu, vratio se u rodni Srbac, gdje danas radi u kompaniji "Perutnina Ptuj" kao HR biznis partner, povezujući kadrovsku politiku sa poslovnim ciljevima kompanije.

FOMO fenomen

Predavanje o FOMO fenomenu, koje je krajem maja održao i u Srpcu, bavi se jednom od sve prisutnijih pojava savremenog društva. Riječ je o strahu da nešto propuštamo, odnosno osjećaju da drugi ljudi žive zanimljivije, kvalitetnije i uzbudljivije živote od nas.

Mrđa objašnjava da društvene mreže dodatno pojačavaju taj osjećaj, jer svakodnevno posmatramo tuđa putovanja, uspjehe i naizgled savršene trenutke, a zatim ih upoređujemo sa sopstvenom svakodnevicom.

- Ljudi otvore "Instagram", "Fejsbuk" ili "TikTok" i gledaju živote tih ljudi. Svi žive bajno, sjajno. Putovanja, Ajfelov toranj, Krivi toranj u Pizi, piramide u Egiptu, Šri Lanka i tako dalje. Onda pogledaš malo oko sebe, vidiš da sjediš u nekom stanu od 42 kvadrata i pitaš se: Jesam li ja lud? Kako ovi ljudi žive, a vidi gdje ja sjedim - objašnjava Mrđa.

Poređenje

Upravo takvo poređenje može stvoriti frustraciju, osjećaj manje vrijednosti, anksioznost i nezadovoljstvo sopstvenim životom. Problem je i u tome što korisnici često zaboravljaju da na društvenim mrežama gledaju pažljivo odabrane trenutke, a ne cjelokupnu stvarnost. Broj pratilaca, lajkova i reakcija tako postaje svojevrsno mjerilo vrijednosti, iako ne govori nužno ništa o stvarnom kvalitetu nečijeg života.

Mrđa naglašava da ovaj fenomen nije rezervisan samo za mlade, kako se često misli, već pogađa i ljude u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama. Posebno ističe da čovjek može biti istinski srećan i bez potrebe da drugima pokazuje dokaze svoje sreće.

- Kada odeš na plažu, treba da osjetiš pijesak pod tijelom, pogledaš more i osjetiš njegov miris. To je, u stvari, stvarno uživanje u životu da budeš posvećen onome što se dešava, a ne tome da li će neko drugi to vidjeti - smatra on.

Inicijativa

I sam pokušava da uspostavi zdraviji odnos prema digitalnom svijetu, pa već oko godinu dana svakog mjeseca na sedam dana isključuje "Instagram", dok je korištenje društvenih mreža ograničio na 45 minuta dnevno.

Iza njegovog interesovanja za ljudsko ponašanje stoji dugogodišnja radoznalost. Za psihologiju kao životni poziv odlučio se još u drugom razredu gimnazije, kada se prvi put susreo sa tim predmetom. Tokom studija posebno se zainteresovao za psihologiju ličnosti i istraživački rad, a njegovi radovi objavljivani su u domaćim i inostranim časopisima.

- Sa dvoje kolega sa fakulteta sam pokrenuo inicijativu za uvođenje modula psihologije rada, jer sam želio da istraživačka interesovanja povežem sa praktičnom primjenom psihologije u zapošljavanju i procjeni kandidata. Inicijativa je uspjela, a kasnije sam iskustvo sticao u kompanijama "Alfabet grup", "Klika" i "LC Vaikiki" - kaže Petar, koji je bio angažovan kao asistent na Katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Ljubav prema narodnim poslovicama

Već desetak godina radi i na knjizi o narodnim poslovicama, a ideju je dobio nakon što mu je kum poklonio zbirku srpskih narodnih poslovica. Posebnu pažnju privukla mu je izreka "Prazno bure najjače zveči", koju je povezao sa Daning-Krugerovim efektom, pojavom u kojoj ljudi koji nedovoljno poznaju određenu oblast često imaju pretjerano visoko mišljenje o sopstvenom znanju i sposobnostima.

- Želio sam da ponudim odgovor na pitanje da li su narodne poslovice zaista tačne i koliko su održive u modernom vremenu. Tako naprimjer, poslovica "Djevojku lijepo lice udaje" je tačna, što se potvrdilo kroz evolucijsku psihologiju koja pokazuje šta je muškarcima privlačno kod žena, a to su simetrija lica, punije usne i slično. Ali sam onda dodao "Široka ramena muškarca žene", jer je fizička snaga ono što je ženama privlačno kod muškaraca - istakao je Petar.

Da njegov put nije bio sasvim uobičajen potvrđuje i mentalistički šou koji je imao kao srednjoškolac, nastupajući u Srpcu, Banjaluci i Novom Gradu. Publika je mogla da vidi trikove u kojima pogađa zamišljene brojeve, predviđa riječi ili navodi učesnike da sami izgovore ono što je unaprijed zapisao.

U slobodno vrijeme trenira u teretani, dok je boks, kojim se ranije aktivno bavio, ostavio kao povremenu aktivnost. Kaže da ga je upravo taj sport naučio važnoj životnoj lekciji, da nije u svaku borbu potrebno ulaziti i da ponekad treba znati izbjeći sukob.

- Psihologija je najviše uticala na moj odnos prema ljudima. Danas sam strpljiviji i nastojim da nikoga ne procjenjujem na prvi pogled. Čovjeka ipak moraš posmatrati u različitim kontekstima da bi donio sud o njemu - navodi Mrđa.

Humor

Da je Petar sklon humoru pokazuje i jedan detalj iz njegove master teze. Nakon višemjesečnog pisanja rada, u biografiji koju je trebalo priložiti na kraju, pored podataka o obrazovanju i prosjeku, iz šale je dodao i da je "nesrećno neoženjen". Taj detalj, međutim, nije naišao na odobravanje, pa mu je teza zbog njega vraćena čak dva puta.

- Nisam želio da odustanem od pošalice, koju sam osmislio kao parodiju na biografske podatke koji se često navode u predizbornim predstavljanjima, poput toga ko je oženjen, koliko ima djece i slično - kaže Petar.

Dodaje da, kada bi morao da bira između dva ekstrema, radije bi bio srećno neoženjen nego nesrećno oženjen.

 

                                                                                              

Dejan Jovičić ✓ Novinar

Diplomirao 2005. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, odsjek Žurnalistika. Od 2009. godine angažovan kao dopisnik u "Glasu Srpske". Obavljao poslove informisanja i odnosa sa javnošću u lokalnoj upravi i radijskog i televizijskog novinara i voditelja.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.