Društvo
Foto: Srna
FOČA - U Gornjoj Jošanici kod Foče danas je u prisustvu velikog broja vjernika proslavljena krsna slava Crkve Svetih Ćirila i Metodija, podignute u znak sjećanja na 56 mještana ubijenih u masakru na Nikoljdan 1992. godine, kao i na sve stradale ovog kraja u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Odjek crkvenih zvona jošaničkim brdima, liturgijsko sabranje i slavsko pojanje, a zatim i kolo uz muziku i pjesmu, svjedoče da se u Jošanicu, uprkos bolnim i u iščekivanju presuda za počinioce nikoljdanskog zločina još nezaliječenim ranama, život polako, ali ipak vraća.
Muslimanska vojska iz Goražda je 19. decembra 1992. godine svirepo ubila 56 Srba, među njima 21 ženu, djecu Draganu Višnjić od 10 godina, njenog tri godine mlađeg brata Dražena i dvogodišnju Danku Tanović.
Masakrirani su i Jela i Miladin Višnjić, sestra i zet Slavka Đorđevića.
- Muslimani su tada uništili svu Jošanicu. Niko od metka nije poginuo, tukli su ih tupim predmetima, probadali stomak, grlo - podsjeća Đorđević na užasan zločin nad nevinim civilima Jošanice.
Na jošaničku slavu iz Njemačke je došla i Helga Fuks, veliki prijatelj srpskog naroda. Ona se kao nezavisni istraživač i društveni aktivista godinama bori da glas istine o građanskom ratu u BiH dopre do njemačke javnosti.
- Bila sam 2001. godine na Kosovu i Metohiji, pokušavala sam da saznam istinu o Srbima, propaganda je velika u njemačkoj javnosti, i tada sam na Kosovu vidjela da to nije istina - navodi Fuksova.
Nakon toga je krenula u traganje za istinom u BiH.
- Išla sam preko Bijeljine, Skelana, Srebrenice, Kravice do Foče i Jošanice i vidjela sam da je tu bilo veliko stradanje Srba i da je ono što se govori u njemačkoj javnosti, uglavnom, neistina i da je velika propaganda. Moje srce je ostalo ovdje u BiH, u Jošanici, volim da dođem tu - priča Fuksova.
Paroh ustikolinski i jošanički Ranko Kovač kaže da je Gornja Jošanica sveto i mučeničko mjesto u koje se život polako vraća.
- Ne sad u nekom obimu koji bismo svi željeli, ima svega osam-devet domaćinstava koja su se vratila, ali u svakom slučaju, narod se ovdje vraća, pogotovo u vrijeme proljeća i ljeta kada su sijanja - ističe Kovač.
Mještanin jošaničkog zaseoka Bogavići Radivoje Stojanović obnovio je svoje pogorjelo imanje, na kojem sada drži stado od oko 200 ovaca. Srećan je što je u Jošanici prošle godine ispred crkve prvi put i kolo zaigralo i što sve više naroda dolazi na crkvena okupljanja.
- Ove godine je još više naroda i nadam se da će ga svake godine biti sve više, da se ljudi vraćaju na svoja imanja, da oživljava ovaj kraj. Mi smo se vratili, u početku je bilo poteško, sada smo već stali na noge i drago nam je što su okupljanja ovako masovna i što se slavi - priča Stojanović.
Krsnoj slavi ove godine kumovalo je bratstvo Mićevića iz jošaničkog sela Škobalji.
- Kada smo se okupili jutros ovdje, prva reakcija je bila "Hvala Gospodu Bogu što smo se odlučili da slavimo Svete Ćirila i Metodija". Velika nam je čast i zadovoljstvo da nam se ukazala prilika da kumujemo slavi - priča jedan od kumova slave Zoran Mićević.
Crkva Svetih Ćirila i Metodija podignuta je u zaseoku Hodžići na zemljištu koje je darovao Ljuban Višnjić, kome su na Nikoljdan 1992. ubijeni roditelji, dva brata, snaha i dvoje djece od brata.
Nakon šest godina gradnje, crkvu je u maju 2021. godine osveštao Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
