Foto: Glas Srpske
ISTOČNO SARAJEVO - Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Draga Mastilović večeras je u Istočnom Sarajevu na svečanoj akademiji povodom Dana i krsne slave Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu otvorio i Međunarodnu naučnu konferencija "Rusija i Balkan u vrijeme Velike istočne krize".
Konferencija je organizovana u saradnji sa Institutom za slavistiku Ruske akademije nauka, Ruskim istorijskim društvom, Filozofskim fakultetom Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Rosotrudničestvom u BiH.
Mastilović je rekao da je Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu dao ogroman doprinos u borbi za istinu o Republici Srpskoj i srpskom narodu ističući značaj ove institucije u razvoju naučne istoriografije, osposobljavanju mladih istraživača i očuvanju kulture pamćenja zasnovane na istorijskim činjenicama.
- Punih 30 godina trebalo je Republici Srpskoj da osnuje prvi svoj institut istorijskih nauka, ali se zalaganjem i prethodnog ministra nauke i visokog obrazovanja Željka Budimira i koncepcijom razvoja Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje, došlo do toga da nakon tri godine poslije postojanja, Institut ima zapažene rezultate.Objavljeno je 25 knjiga, održano više naučnih skupova i konferencija, i to je pokazatelj kako se zaista s jednim ozbiljnim pristupom i radom može puno postići- rekao je Mastilović.
Mastilović je istakao da je period stvaranja Republike Srpske, odnosno, istoriografija bila izložena nekoj vrsti terora oličenog u istorijskom revizionizmu.
-Istoriografija u Republici Srpskoj je stalno u prilici da se bori protiv tog istorijskog revizionizma. Svjedoci samo prije dva dana da je predstavnik BiH u UN glasao protiv rezolucije koja osuđuje nacizam.Apsurd je da neko, u ime BiH, koju 49 odsto čini Republika Srpska, glasa protiv rezolucije koja osuđuje nacizam.Srpski narod je najstradalniji narod na ovim prostorima od nacizma i fašizma i njihovih pojavnih oblika na Balkanu, ustaštva. Sada smo došli do toga da neko, u ime Republike Srpske, ne pitajući Republiku Srpsku, u stvari glasa protiv rezolucije koja osuđuje nacizam – konstatovao je Mastilović.
Mastilović je posebno istakao partnersku saradnju sa naučnim institucijama iz Ruske Federacije i napomenuo da se posljednjih godina Ruska Federacija isprofilisala kao glavni strateški partner Republike Srpske na polju nauke i visokog obrazovanja.
-Dosta je tome doprinijela upravo saradnja Instituta istorijskih nauka našeg Univerziteta u Istočnom Sarajevu sa Ruskim istorijskim društvom, koje je inače krovna organizacija u Rusiji kada je u pitanju istorijska nauka, i Institutom za slovenske studije Ruske akademije nauka – naglasio je Mastilović
Direktor Instituta Mirjana Lukić rekla je da je Institut osnovan 2023. godine, te da od tada razvija međunarodnu naučnu saradnju i organizuje naučne konferencije koje okupljaju istraživače iz regiona i Rusije.
Ona je zahvalila institucijama i pojedincima koji su podržali rad Instituta od njegovog osnivanja, posebno Kabinetu predsjednika Republike Srpske i predsjedniku Republike Srpske Siniši Karanu, kao i Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, Filozofskom fakultetu na Palama i Ambasadi Ruske Federacije u BiH.
Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milan Kulić rekao je da je Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu dao ogroman doprinos razvoju nauke na ovim prostorima ističući da je Institut za tri godine postojanja napravio impresivne rezultate, što opravdava njegovo osnivanje.
-Svi mi koji smo imali tu ideju prilikom osnivanja ovog instituta, nešto slično smo očekivali, ali takve rezultate zaista nismo.Večerašnji skup je prilika da se ukaže još jednom na prijateljske istorijske veze između ruskog i srpskog naroda- napomenuo je Kulić.
Ministar savjetnik Ambasade Ruske Federacije u BiH Jurij Pičugin konstatovao je da je saradnja ruskih istoričara sa Institutom istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu od neprocjenjivog značaja i da su za više od tri godine uspjeli zajednički da realizuju tri naučne konferencije o važnim temama, među kojima je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Četvrta međunarodna naučna konferencija "Rusija i Balkan u vrijeme Velike istočne krize", koja je otvorena večeras u Istočnoj Ilidži, organizovana u saradnji Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Ruskog istorijskog društva.Jako smo zahvalni ministru /za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske/ Dragi Mastiloviću, koji je osnivač i direktor ovog instituta, koji je počeo saradnju sa Ruskim istorijskim društvom 2023. godine. Upravo tada je otvorena prva podružnica Ruskog istorijskog društva na Balkanu. Prvo smo bili u Republici Srpskoj, onda dalje išli za Srbiju i okolne zemlje - rekao je Pičugin.
Pičugin je napomenuo da su za tri godine organizovali konferencije koje su bile posvećene veoma važnim temama, kao što je borba protiv prekrajanja istine o Drugom svjetskom ratu, zajednička istoriografija borbe protiv fašizma, te povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma.
-To je veliko dostignuće, jer takav broj eminentnih naučnika iz Rusije nikad nije dolazio na Balkan za 20 godina. To je bilo moguće samo zahvaljujući zajedničkim naporima Instituta istorijskih nauka i Ruskog istorijskog društva - rekao je Pičugin.
Predsjednik Upravnog odbora Ruskog istorijskog društva Ruslan Gagkujev izjavio je da je saradnja između istoričara Ruske Federacije i Republike Srpske veoma produktivna, plodna i efikasna.
-Naša saradnja u istorijskoj sferi je velika i od neprocjenjivog značaja. Uspjeli smo da uradimo više događaja, naučnih konferencija, da radimo na izdavaštvu različite naučne literature. Imali smo radno savjetovanje danas sa predstavnicima Instituta istorijskih nauka i razmotrili planove za narednu godinu – napomenuo je Gagkujev.
Naučni sekretar Instituta za slavističke studije Ruske akademije nauka Nikita Gusev izrazio je zadovoljstvo što se nastavlja saradnja sa Institutom istorijskih nauka čiji je „motor i lokomotiva ministar Mastilović“ i dodao da ova saradnja sada poprima poprilično nove forme i oblike.
U Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, nakon svečane akademije povodom krsne slave Instituta istorijskih nauka, Svetog kralja Milutina, otvorena je i izložba fotografija "Hercegovina i Bosna 1867. godine", koju je priredila Ksenija V. Meljčakova.
Na akademiji su dodijeljena i priznanja značajnim pojedincima i institucijama koje su doprinijele uspješnom radu Instituta a na svečanoj akademiji su predstavljeni dosadašnji rezultati rada Instituta.
Povelja "Kralj Milutin" dodijeljena je predsjedniku Republike Srpske Siniši Karanu i Ministarstvu kulture Srbije za doprinos razvoju Instituta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.