Srbe povratnike hrani zadruga

VRTOČE - Otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH Džonatan Mur boravio je juče u srpskom povratničkom selu Vrtoče, u blizini Bosanskog Petrovca.

Mur je posjetio Opštu zadrugu Vrtoče koja zapošljava najveći broj povratnika, kako iz ovog sela tako i iz obližnjih mjesta.

- Drago mi je da sam došao u Vrtoče, da vidim kako žive srpski povratnici. Ova zadruga u kojoj je zaposleno mnogo povratnika veoma je bitna za njih - rekao je Mur. 

Istakao je da zadruga u Vrtočama treba da posluži kao primjer svim ostalim opštinama i mjestima širom BiH.

- Veoma je važno to što se ne sastajemo samo sa opštinskim zvaničnicima, nego obilazimo i stanovništvo - dodao je Mur, koji se juče sastao i sa načelnicima Bosanskog Petrovca, Bihaća i Cazina.

Mještani Vrtoča ističu da je ova zadruga, koja se sastoji od farme pilića i mješaonice kukuruza, zadržala mlade da ne napuste svoj zavičaj.

Prema njihovim riječima, u Vrtočama danas živi oko 150 ljudi.

- Danas ovdje ima mnogo manje stanovnika nego što ih je bilo prije rata. Ali, za razliku od brojnih drugih povratničkih mjesta, u Vrtočama je veliki broj mladih ljudi - rekao je šezdesetpetogodišnji Dušan Klepić.

Klepić se 2001. godine među prvima iz Dervente, gdje je bio u izbjeglištvu, u Vrtoče vratio sa suprugom Ljubom.

- Imamo dva sina, jedan živi u Derventi, drugi je u Čelarevu. Dođu oni da nas obiđu, da pomognu kad šta zatreba. A Ljuba i ja živimo ovdje, imamo nešto stoke i baštu. Nama dovoljno za život - priča Klepić.  

Dodaje da je, ma koliko teško bilo bez posla kojeg nema već godinama, "a starije niko neće da zaposli", najvažnije da je čovjek zdrav.

I dok većina mladih radi u vrtočkoj zadruzi, oni nešto starijeg životnog doba bave se stočarstvom i poljoprivredom. Baš kao Klepići.

- Imamo nekoliko kokica, krava, pa prodajemo jaja. Ljuba pravi sir i basu, meki sir - kaže Klepić.

Rukovodilac proizvodnje u Opštoj zadruzi Vrtoče Zdravko Radošević kaže da je ovo preduzeće počelo sa radom 2000. godine.

- Proizvodnja je od tada proširena, a plasman svježeg mesa je proširen, osim Unsko-sanskog kantona, i na Banjaluku, Prijedor i Gradišku - naveo je Radošević.

Zaposleni

- Na farmi smo u početku imali pet zaposlenih i skromnu proizvodnju od oko 67.000 pilića godišnje. Danas imamo 31 stalno zaposlenog radnika i oko 850.000 pilića godišnje - istakao je Radošević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.