Projekat "Dobrodošli kući": Podrška novom početku u zavičaju

BANjALUKA - Većina porodica, a naročito djece, koje su se iz inostranstva vratile na svoja ognjišta, suočava se sa poteškoćama u govoru srpskog jezika, zbog čega je u saradnji sa banjalučkim Edukativnim centrom "Big Ben" i Dijaspora servisom pokrenut projekat "Dobrodošli kući" s ciljem njihove lakše integracije u obrazovni sistem.

Odvojenost od svojih najbližih i otadžbine, te drugačija kultura, okruženje i obrazovni sistem utiču na to da djeca, živeći u inostranstvu, zaborave svoj maternji jezik ili ga ne razumiju dovoljno.

Jedan od onih koji je odlučio da se sa porodicom vrati u Republiku Srpsku je i Veljko Jakšić iz Šipova, koji je sa samo sedam godina otišao u Australiju, gdje je proveo gotovo tri decenije. Kako je rekao za "Glas" u svoju zemlju vratio se sa suprugom i tri sina koji su rođeni u Melburnu.

- Praktično sam odrastao tamo. Nisam imao klasičan osjećaj odlaska, jer smo u Srpsku dolazili na odmore i održavali vezu sa porodicom i korijenima - kazao je Jakšić.

Iz Australije u Banjaluku

Prema njegovim riječima, iako je u Australiji  imao stabilan život i posao, vremenom je shvatio da novac i sistem nisu jedino što je važno.

- Vratio sam se zbog porodice, korijena i želje da moja djeca odrastaju bliže svom narodu, jeziku i tradiciji. Želio sam da svoje znanje i iskustvo stečeno u inostranstvu uložim ovdje - naveo je Jakšić, koji u Banjaluci vodi konsultantsku firmu za zaštitu na radu.

Ističe da, iako je mlad otišao iz svog zavičaja, kada god bi došao osjećao bi pripadnost i zajedničke vrijednosti, te da slobodno može izraziti svoje stavove bez straha od osude ili posljedica.

- Taj osjećaj unutrašnjeg mira i identiteta nešto je što se teško može objasniti, ali se jasno osjeti kada ga imate ili kada vam nedostaje - pojasnio je Jakšić.

Po povratku, kako kaže, mnogi ljudi su bili iznenađeni, kao da nisu mogli da razumiju zašto bi se neko vratio nakon života u inostranstvu.

- Kada je riječ o djeci od početka je postojao veliki pritisak u vezi sa savladavanjem jezika. Uložili smo značajna sredstva i trud u dodatnu edukaciju, što nam nije predstavljalo problem, jer smo ovdje došli upravo zbog njih i njihove budućnosti - priča Jakšić.

Dodaje da je, za razliku od australijskog sistema, stekao  utisak da je školski sistem kod nas prilično strog i formalan, sa manje prostora za fleksibilnost i individualno razumijevanje djece koja dolaze iz drugačijeg obrazovnog okruženja.

- Vjerujem da bi više prilagođavanja i empatije u takvim situacijama olakšalo proces integracije. U Australiji imaju razvijene programe za učenje jezika i integraciju, jer su navikli na doseljavanje stanovništva. Smatram da bi upravo taj segment i sistemska podrška djeci povratnika u savladavanju jezika i prilagođavanju  mogao biti dodatno unaprijeđen i kod nas - naglasio je Jakšić.

Časovi srpskog jezika

Ono što njegovoj djeci pomaže da savladaju barijere, kaže Jakšić, su časovi srpskog jezika koje pohađaju u Edukativnom centru "Big Ben".

- Moja trojica sinova su osnovci i kad smo se vratili slabo su znali srpski jezik. U školi su očekivali da oni to savladaju za kratko vrijeme, što ne ide baš tako lako - ispričao je Jakšić.

Upravo jezičke i adaptacione barijere bile su jedan od povoda da Centar "Big Ben" krajem prošle godine inicira osnivanje Kluba povratnika i organizuje besplatne časove srpskog jezika i psihološku podršku za najmlađe.

Direktor ovog Centra i savjetnik za obrazovanje na nivou BiH Ljiljana Svjetlanović rekla je za "Glas" da su unazad nekoliko mjeseci, ali i ranije, primijetili da dio djece koja dolaze kod njih na kurseve engleskog jezika, ima poteškoće u govoru srpskog, odnosno maternjeg jezika.

- Riječ je o djeci koja su živjela u inostranstvu i koja su se sa roditeljima vratila. Neka su rođena tamo, neka su otišla kao mala, a vratila se kao srednjoškolci, i za očekivati je da kod dijela njih postoje poteškoće u izgovoru i pisanju maternjeg jezika - kazala je ona i dodala da časove održavaju petkom u prostorijama Centra "Big Ben", a prijave su moguće putem stranica Kluba povratnika i Centra.

Prema njenim riječima, povratak nosi određene izazove, posebno za djecu, često se ne snalaze u potpunosti u novom okruženju i obrazovnom sistemu.

- Smatram da su ti ljudi došli svojoj kući. Naš narod je ovdje uvijek dobrodošao i potrebno je da to jasno pokažemo i na ovaj način da im pomognemo - istakla je Svjetlanovićeva.

Klub povratnika

Prema njenim riječima, ideja o osnivanju Kluba povratnika rodila se kao mjesto gdje će se porodice moći obratiti za pomoć, savjet i usmjeravanje ka nadležnim institucijama.

Osnivač "Dijaspora servisa" Milica Jovičić istakla je da se značajan broj ljudi odlučuje na povratak nakon što u inostranstvu ostvare finansijsku stabilnost, jer im savremeni modeli rada omogućavaju da poslove obavljaju na daljinu, investiraju u Republiku Srpsku i istovremeno žive u svom okruženju, u blizini porodice i u sopstvenoj nekretnini.

Istakla je da jedan od značajnih motiva jesu i razlike u sistemu vrijednosti, a mnoge porodice ističu da su društvene i porodične vrijednosti na ovim prostorima drugačije postavljene nego u zapadnim zemljama, što direktno utiče na način odrastanja i vaspitanja djece.

- Ovi ljudi nisu samo korisnici podrške, već i značajan razvojni potencijal. Riječ je o ljudima koji donose znanje, iskustvo, profesionalne standarde i često predstavljaju direktnu vezu sa stranim tržištima i investicijama - zaključila je Jovičićeva.

• Pomogao i Dodik

Ljiljana Svjetlanović istakla je da je podršku projektu "Dobrodošli kući" pružio i tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, te da je njihova namjera da kao edukativna kuća daju konkretan doprinos da se porodice koje su se vratile osjete prihvaćeno i podržano.

- I ranije smo, kao Centar, dodjeljivali besplatne vaučere najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola, a sada smo taj angažman proširili i na sistemsku podršku djeci povratnika - navela je Svjetlanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.