Foto: Agencije
BANjALUKA - Lisice sve češće viđamo u naseljenim mjestima, parkovima, dvorištima, pa čak i u neposrednoj blizini stambenih zgrada. Iako njihova pojava kod građana izaziva zabrinutost, stručnjaci ističu da za sada nema razloga za paniku, ali da je neophodno pridržavati se preventivnih mjera i izbjegavati kontakt sa ovim divljim životinjama.
Stručnjak za lovstvo u Lovačkom udruženju "Zmijanje" iz Banjaluke Darko Jovanić objašnjava za RTRS da lisice u urbana područja dolaze prvenstveno zbog tri osnovna uslova neophodna za opstanak - hrane, zaklona i mira.
Kako kaže, širenje urbanih naselja prema ruralnim područjima, zarastanje neobrađenih površina i postojanje zelenih koridora omogućili su ovim životinjama da se približe gradovima. Zaklon pronalaze u šipražju i neuređenim površinama, dok hranu nalaze u kontejnerima i otpacima koje građani ostavljaju.
Lisice osvajaju banjalučke parkove i dvorišta
- Lisice su postale naši redovni stanovnici u gradskim uslovima. Našle su zaklon u neuređenim površinama, a hranu na kontejnerima i u otpacima. Pošto ih građani uglavnom ne uznemiravaju, imaju sva tri faktora neophodna za opstanak - pojasnio je Jovanić.
Dodaje da su lisice korisne životinje u prirodi jer se hrane uginulim životinjama i glodarima, doprinoseći tako održavanju prirodne ravnoteže. Na njihovo približavanje gradovima utiču i promjene u ruralnim sredinama, smanjenje dostupnosti prirodne hrane, ali i konkurencija šakala.
- Iako je njihova pojava često povezana sa strahom od bjesnila, za sada nema zabilježenih slučajeva ove bolesti, niti napada lisica na ljude - dodaje Jovanić.
Lisica ušetala u baštu banjalučkog lokala
Ipak, upozorava da je potreban oprez, posebno kada je riječ o kućnim ljubimcima.
- Građani treba da vode računa da njihovi ljubimci ne dolaze u kontakt sa lisicama. Kada ih primijete u svom okruženju, potrebno je da ih ne privlače hranom i da ih drže na bezbjednoj udaljenosti - istakao je Jovanić.
Posebno upozorava na ostavljanje hrane izvan kontejnera, jer se time lisice dodatno privikavaju na prisustvo ljudi i gradsko okruženje.
Kako kaže, cilj je da se životinjama ne stvara osjećaj dobrodošlice u naseljenim mjestima, već da se, bez radikalnih mjera, podstaknu da se vrate u prirodna staništa.
Neobično ponašanje životinje, naročito ako ne pokazuje strah od ljudi, može biti razlog za dodatni oprez, u smislu bolesti životinje i prijavu nadležnim službama.
- Ipak, približavanje ljudima ne mora nužno značiti da je lisica bolesna, već može biti posljedica navikavanja na gradsko okruženje - pojasnio je Jovanić.
Dodaje da lovačko udruženje i njegove stručne službe, u saradnji sa gradskom inspekcijom, izlaze na teren kada građani prijave pojavu lisica i pružaju savjete u konkretnim situacijama.
Lisica opušteno hoda ulicama Banjaluke
Prema riječima Jovanića, sa opadanjem lišća i smanjenjem prirodnog zaklona očekuje se da će se lisice tokom zime više povlačiti u svoja prirodna staništa. Njihovo ponovno pojavljivanje u gradskim naseljima moguće je na proljeće i tokom ljeta.
On poručuje da lisice ne treba uznemiravati, hraniti niti im prilaziti. U slučaju susreta, potrebno je držati odstojanje, zaštititi kućne ljubimce i o eventualnom problemu obavijestiti nadležne službe.
- Dok god imamo neuređene površine i zelene enklave u gradu i njegovim rubnim dijelovima, imaćemo i ovakve susrete. Potrebno je da naučimo kako da živimo u okruženju u kojem su i ove životinje dio prirode - zaključio je Jovanić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.