Pozivi koji ne poznaju kalendar

BANjALUKA - Dok se nad izletištima izvija roštiljski dim, a žamor odjekuje prirodom, postoje oni koji Prvog maja, umjesto predaha, ubrzavaju ritam u uniformama, za volanima i uz telefone, svjesni da iza svakog bezbrižnog trenutka građana stoji njihova odgovornost i budnost.

Međunarodni praznik rada za većinu je dan odmora, ali za pojedine profesije – radni dan pod pojačanim pritiskom:

• Hitna pomoć bilježi značajno povećan broj intervencija tokom praznika
• Vatrogasci rade u režimu pojačane pripravnosti zbog:
• Pekare rade punim kapacitetom – najveća potražnja za hljebom i lepinjama
• Taksisti imaju specifičan ritam

Zajedničko svim službama:

• rad u smjenama i praznicima
• odricanje od porodičnih trenutaka
• visok nivo odgovornosti

Kada većina građana uživa u slobodnim trenucima, za medicinske radnike, vatrogasce, pekare i taksiste Praznik rada postaje test izdržljivosti i profesionalizma. Njihova dežurstva su nevidljivi most između praznične opuštenosti i neophodne bezbjednosti, bez obzira na to da li je riječ o urgentnim medicinskim intervencijama, pripravnosti zbog povećanih rizika u prirodi ili obezbjeđivanju osnovnih potreba za svečarske trpeze. Upravo ta neprimijećena posvećenost, koja često zahtijeva žrtvovanje porodičnih trenutaka, omogućava da praznici za većinu zaista ostanu ono što treba da budu, bezbrižni, ispunjeni i sigurni.

U službi Hitne pomoći u Banjaluci praznični dan ne razlikuje se mnogo od bilo kojeg drugog, barem kada je riječ o odgovornosti. Ipak, kako objašnjava specijalista urgentne medicine Dragana Malešević, intenzitet posla je znatno veći. Telefoni ne prestaju da zvone, ambulante se pune, a ekipe su neprestano na terenu.

Tokom prvomajskih praznika, kaže ona, najčešći razlozi zbog kojih građani traže pomoć jesu posljedice pretjerivanja u hrani i piću. Akutna alkoholisanost, stomačne tegobe praćene mučninom, povraćanjem i prolivom postaju svakodnevica dežurnih timova. Kod hroničnih bolesnika dolazi do pogoršanja stanja, skokova krvnog pritiska, bolova u grudima i srčanih aritmija.

- Tu su i povrede koje su neizbježne kada ljudi borave u prirodi i to posjekotine, uganuća, prelomi pa čak i opekotine zbog nepravilnog rukovanja vatrom. Ne treba zaboraviti ni ubode insekata, koji mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije, kao ni povećan broj saobraćajnih nesreća - objasnila je Maleševićeva.

I dok građani praznike provode sa porodicom, zdravstveni radnici često propuštaju upravo te trenutke.

- Rad u smjenama, noćni rad i dežurstva tokom praznika ostavljaju trag na privatni život. Ali naš posao zahtijeva da sve stavimo u drugi plan. Uprkos svemu, nastavljamo profesionalno, jer znamo da nekome u tom trenutku možemo spasiti život - kazala je ona.

Slična slika, ali u potpuno drugačijem ambijentu, je i u pekarama. Dok grad još tone u san, u pekari "Aleksa" u Bijeljini svjetla su odavno upaljena, a ruke vrijednih radnika već oblikuju tijesto koje će završiti na prazničnim trpezama. Vlasnik i pekar Radenko Pelemiš ističe da su praznici za njih najzahtjevniji periodi.

- Navikli smo na to. Najvažnije je da imamo dobru ekipu. Bez obzira na praznike, od nas se očekuje da rafovi budu puni i da sve bude svježe. Ljudi slave, roštiljaju, a mi moramo obezbijediti lepinje, hljeb i peciva na vrijeme - priča on.

Atmosfera u pekari, iako radna, ima i posebnu notu zajedništva. Umor se dijeli, ali i obroci.

- Uvijek neko nešto donese pa zajedno doručkujemo nakon smjene. To nas drži. Kod nas je porodična atmosfera i to mnogo znači kada radite ovako zahtjevan posao - nastavlja Pelemiš.

Praznici, međutim, donose i neobične situacije. Bilo je, prisjeća se, mušterija koje u gluvo doba noći dolaze tražeći svježa peciva ili hitno naručuju slavske kolače koje su zaboravili.

- Uvijek gledamo da izađemo u susret. Znamo kako je kada vam nešto treba, a nemate gdje da kupite - kazao je kroz osmijeh.

Dok se jedni brinu o zdravlju, a drugi o svakodnevnim potrebama građana, vatrogasci su ti koji stoje na liniji između nepažnje i ozbiljne opasnosti. Komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice u Trebinju Dejan Kašiković kaže da praznici za njih znače pojačanu pripravnost.

- Dok većina slavi, mi smo na oprezu. To su periodi povećanog rizika, otvoreni plamen, pirotehnika, okupljanja. Nije riječ o adrenalinu, već o odgovornosti. Naš zadatak je da drugi slave bezbjedno - istakao je Kašiković.

Intervencije tokom praznika često su rezultat nepažnje. Zapaljeni dimnjaci tokom pripreme pečenja, nepravilna upotreba pirotehnike, ali i lažne dojave dodatno otežavaju posao.

- Svaka dojava za nas je ozbiljna, bez obzira na uzrok. Lažne prijave posebno su problematične, jer mogu odvući resurse sa stvarnih opasnosti - upozorio je on.

I dok hitne službe i pekari rade punom parom, taksisti imaju nešto drugačiji ritam. Dugogodišnji vozač iz Banjaluke Dragan Purišić objašnjava da je Prvi maj specifičan.

- Do deset ujutro ima posla, svi žure na izletišta. Poslije toga nastaje zatišje sve do večeri - kazao je on.

Ipak, dežurni taksisti su uvijek dostupni. Bez obzira na to što bi i oni radije bili sa porodicom, posao ne može da čeka.

- Nije nikome drago da radi za praznik, ali mora se. Ljudi su često pod dejstvom alkohola, bude i neozbiljnosti, pa i problema. Ali snalazimo se, pomažemo jedni drugima - priča Purišić.

Dodaje da su incidenti rijetko tema za javnost, ali da se kolege međusobno podržavaju i brzo reaguju kada je potrebno.

- Ako ne možemo sami riješiti situaciju, tu je policija. Važno je da uvijek ima neko na raspolaganju - kaže Purišić.

 

SARADNjA

Dejan Kašiković kaže da je prilikom intervencija tokom praznika ključna saradnja sa Hitnom pomoći.

- Na terenu funkcionišemo kao jedan tim. Razmjenjujemo informacije i pomažemo jedni drugima. Ta podrška je neprocjenjiva - naglasio je Kašiković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.