Pomen za žrtve stravičnog zločina u austrougarskom logoru

DOBOJ - Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije služio je u petak u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Doboju parastos za 45.791 nastradalog Srbina, koliko ih je ubijeno u austrougarskom logoru tokom Prvog svjetskog rata u Doboju.

Obilježavajući 93 godine od internacije Srba u dobojski logor istaknuto je da je na ovom stratištu izvršen prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku, koji je počinila jedna zapadnoevropska država.

Savjetnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milojko Grujičić, koji je žrtvama položio cvijeće na spomenik, rekao je da je ovaj događaj veoma važan za srpski narod u BiH zato što je poslije albanske golgote ovo bio najstravičniji zločin na području BiH.

- Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Vlade Republike ovaj datum je označio kao značajan i mi ga redovno obilježavamo. Austrougarske vlasti su 1915. godine formirale u Doboju logor sa ciljem raseljavanja Srba iz Gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine, kako bi se stvorila tampon zona između Srbije i BiH za naseljavanje nepravoslavnog življa. O tome svjedoči masovna grobnica u kojoj je oko 12.000 ubijenih Srba - rekao je Milojko Grujičić.

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić podsjetio je da je na ovom stratištu napravljen prvi genocid u prošlom vijeku nad Srbima, koji je učinila jedna zapadnoevropska država.

- Ni danas, nažalost, nema onih koji bi trebalo da su ovdje - vlasti Republike Srpske. Ako danas nismo ovdje, onda se pitamo gdje bi trebalo da budemo - naglasio je Dukić.

Ovdje su stradale mnoge srpske porodice iz Bileće, Višegrada, Rogatice, Foče, Gacka, Trebinja, Sarajeva...

- Moje su odveli iz Trebinja, dvije žene sa jedanaestoro djece. Šestoro djece i jedna majka nestala je za sva vremena. Dolazim u Doboj, poklonim se žrtvama, iako ne znam da li su tu i moji sahranjeni - rekao je Petar Radanović iz Zubaca kod Trebinja.

Knjiga

Knjigu pod nazivom "Dobojski logor", u kojoj su predočeni brojni podaci o žrtvama, neka njihova svjedočenja, objavio je dobojski novinar i publicista Dušan Paravac. Opisane su muke Srba koji su boravili u bivšim konjušnicama, kao i imena mnogih porodica koje su u njima ostavile svoje kosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.