Uvođenje reda na tržište otpada dugoročni spas

Danijela Bajić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: ilustracija

BANjALUKA - Nedostatak sveobuhvatnih podataka o kapacitetima domaćih prerađivača ne bi smio biti prepreka za uvoz metalnog otpada iz Evropske unije u BiH, zbog čega privrednici traže da Brisel preispita svoju odluku, dok u Spoljnotrgovinskoj komori BiH upozoravaju da je, osim nastavka institucionalnog lobiranja, neophodno urediti i domaće tržište sekundarnih sirovina.

Nova pravila Evropske unije o prekograničnom kretanju otpada, kojima se pooštravaju uslovi za izvoz u zemlje koje nisu članice OECD-a, među kojima je i BiH, počinju da se primjenjuju 21. maja iduće godine, dok se konačna odluka Evropske komisije o tome da li će BiH biti odobren uvoz željeznog otpada i otpada obojenih metala očekuje do kraja ove sedmice.

Od njenog ishoda zavisiće da li će domaće kompanije i ubuduće moći da nabavljaju ove sekundarne sirovine iz EU.

Sekretar Asocijacije metalske i elektroindustrije Spoljnotrgovinske komore BiH Adela Vukotić-Terek istakla je za "Glas Srpske" da su Komora i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH reagovali prema Evropskoj komisiji, tražeći da i metalni otpad bude uvršten na listu kategorija čiji je izvoz u BiH dozvoljen.

- Ovaj proces traje oko godinu dana i u tom periodu smo u više navrata dostavljali podatke koji idu u prilog tome da i metal treba da bude na listi. Za papir, gumu, tekstil i otpad koji se koristi kao alternativno gorivo dobili smo zeleno svjetlo, ali zahtjev za željezni otpad i otpad obojenih metala nije odobren uz obrazloženje da nedostaju određeni podaci - rekla je Vukotić-Terek.

Ona smatra da nedostatak sveobuhvatnih informacija ne znači da domaće kompanije ne ispunjavaju ekološke propise ili da nemaju odgovarajuće kapacitete za preradu otpada.

- Pretpostavljamo da se dio problema odnosi na neusklađenost zakonodavstva, zbog čega je otežano praćenje i prikupljanje podataka. Nedostatak dokumentacije ne bi smio automatski biti protumačen kao dokaz da nemamo kompanije koje mogu odgovorno upravljati otpadom. Ne tražimo snižavanje ekoloških standarda, već da procjene budu zasnovane na realnom stanju - naglasila je ona.

Vukotić-Terek ističe da eventualno ograničenje ne bi ugrozilo cjelokupnu reciklažnu industriju, ali bi pojedinim preduzećima moglo otežati popunjavanje prerađivačkih kapaciteta i pronalaženje drugih dobavljača.

- Metalska industrija je veoma široka i potrebe kompanija se razlikuju. Neke uvoze otpadni aluminijum, druge stare klima-uređaje koje demontiraju i izdvajaju metalne komponente. Zbog toga ne postoji jedinstveno alternativno tržište, već svaka kompanija mora posebno tražiti odgovarajuće dobavljače - pojasnila je ona.

Ipak, kao dugoročno važnije pitanje izdvojila je uređenje domaćeg tržišta sekundarnih sirovina, jer BiH, kako je navela, izvozi znatno više metalnog otpada nego što uvozi.

- Moramo raditi na sistemu koji će podstaći sakupljanje i izdvajanje iskoristivih sirovina, kroz ekološke naknade, odgovarajuće sisteme sakupljanja, deponovanja i kaucije. Imamo velike količine otpada koji se može iskoristiti, ali je potrebno obezbijediti kvalitetnije i kontinuirano snabdijevanje domaćih kompanija - istakla je Vukotić-Terek.

O mogućim posljedicama ovakvog ograničenja "Glas" je pisao i prošle sedmice, kada je Spoljnotrgovinska komora upozorila da bi isključivanje metalnog otpada iz kategorija koje BiH može uvoziti iz EU moglo otežati snabdijevanje domaćih prerađivača. Tada je sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Srpske Boško Borojević istakao da domaće sakupljanje metala ne može u potpunosti nadomjestiti uvoz, te da bi ograničenje moglo povećati troškove nabavke i pogoditi preduzeća koja zavise od sirovina iz EU.

STATISTIKA

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz željeznog otpada i otpada obojenih metala u 2023. godini iznosio je 8.115 tona, od čega je iz Evropske unije stiglo 1.448,15 tona, odnosno 17,8 odsto. Istovremeno, BiH je te godine izvezla ukupno 965.381 tonu odabranih tokova otpada, dok je uvoz iznosio 29.566 tona.

 

Danijela Bajić ✓ Novinar

Novinar u "Glasu Srpske" od 2012. godina. Na početku pisala za gradsku rubriku, nakon čega prelazi na društvo i privredu, gdje izvještava i danas.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.