Malešević: Reorganizacijom Zavodu za obrazovanje odraslih do poboljšanja kvaliteta u obrazovanju

Banjaluka - Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević ističe da je neophodna reorganizacija Republičkog pedagoškog zavoda i Zavoda za obrazovanje odraslih Srpske, s ciljem poboljšanja kvaliteta u obrazovanju na svim nivoima obrazovnog sistema i unapređenja rada ovih ustanova.

"Predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Republici Srpskoj suočava se sa sve složenijim zahtjevima, koji su rezultat promjena u društvu izazvanih upotrebom novih znanja i primjenom novih tehnologija, kao i sve većom potražnjom za kvalifikovanom radnom snagom koja bi trebalo da bude osposobljena za složenije potrebe tržišta rada. Radi toga neopodna je reorganizacija naših zavoda", rekao je Malešević u intervjuu Srni.

On podsjeća da, usvajanjem Strategije za razvoj obrazovanja Republike Srpske od 2016. do 2021. godine i Akcionog plana, Ministarstvo prosvjete i kulture, sa svojim upravnim organizacionim jedinicama, ima obavezu realizacije strateškog cilja - reorganizacijom do unapređivanja kvaliteta rada Republičkog pedagoškog zavoda.

"Takođe, potpisivanjem Pisma namjere o uspostavljanju saradnje Ministarstva prosvjete i kulture i Republičke agencije za mala i srednja preduzeća stvoreni su uslovi, a na osnovu Akcionog plana o reorganizaciji Zavoda za obrazovanje odraslih, da se pristupi predviđenim aktivnostima", dodao je Malešević.

Prema njegovom mišljenju, da bi bio osiguran kvalitet u obrazovanju, potrebna je kontinuirana saradnja Republičkog pedagoškog zavoda i visokoškolskih ustanova za obrazovanje vaspitno-obrazovnih radnika, prije svega u pronalaženju najboljih rješenja između teorije i prakse, poboljšanju i razvoju obrazovnih indikatora i standarda, promociji dobre prakse i evaluacije pomoću istraživanja u obrazovanju.

Ministar prosvjete i kulture navodi da bi proces promjena u Republičkom pedagoškom zavodu i Zavodu za obrazovanje odraslih Republike Srpske išao u pravcu reorganizacije postojećih struktura i preoblikovanja osnovnih organizacijskih jedinica, koji bi bili pravno regulisani.

Imajući u vidu značaj srednjeg stručnog obrazovanja, kaže Malešević, za privredni razvoj Republike Srpske i institucionalno uređenje ovog vida obrazovanja u okruženju, potrebno je da Zavod za obrazovanje odraslih bude preimenovan u Centar za stručno obrazovanje i cjeloživotno učenje, da bi bili stvoreni uslovi za širi aspekt djelovanja iz domena stručnog obrazovanja ili usavršavanja.

"Ovome ide u prilog i činjenica da se najveći dio pitanja za pristupanje BiH u članstvo EU odnosi na srednje stručno obrazovanje, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, što potvrđuje činjenicu o značaju srednjeg stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih za ukupan privredni razvoj Republike Srpske. Ključnu ulogu u ovome ima kvalitetno srednje stručno obrazovanje, kao resurs za privredni i društveni razvoj Republike Srpske", naglašava Malešević.

On smatra da je od izuzetne važnosti da budu stvoreni uslovi i mogućnosti da se i u Republici Srpskoj urede upravne organizacije Ministarstva prosvjete zadužene za obrazovanje, na način kako je to urađeno u okruženju, čime bi bili stvoreni uslovi za unapređivanje kvaliteta u obrazovanju.

"Proces promjena u Republičkom pedagoškom zavodu i Zavodu za obrazovanje odraslih Republike Srpske bi išao u pravcu reorganizacije postojećih struktura i preoblikovanja osnovnih organizacijskih jedinica. U radu tima koji sam imenovao su predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture, Republičkog pedagoškog zavoda, Zavoda za obrazovanje odraslih i visokoškolskih ustanova", rekao je Malešević.

Govoreći o presudi Osnovnog suda u Kotor Varošu da u školi u Vrbanjcima nije bilo sprječavanja zapošljavanja bošnjačkog kadra, ugrožavanja ravnopravnosti i prava u oblasti obrazovanja, Malešević je ocijenio da je to potvrda da Ministarstvo prosjvete i kulture Repblike Srpske donosi dobre odluke.

"Radimo u skladu sa Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju i u interesu naše djece, a prema svim međunarodnim konvencijama poštujemo veoma visoke standarde. Ovo je još jedna potvrda odluke Ustanog suda BiH, koji je utvrdio da Zakon o osnovnom vaspitanju obrazovanju, potpuno ima jednak pristup za svu djecu i koji nije diskriminatorski, ni po jednom osnovu", dodao je Malešević.

On je podsjetio da, za razliku od bošnjačke djece u Republici Srpskoj, djeca srpske nacionalnosti u Federaciji BiH /FBiH/ se suočavaju sa ozbiljnim problemima u obrazovnim sistemu.

"Na prostoru Hercegovačko-neretvanskog, Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, osim jedne škole, srpska djeca ne mogu izučavati grupu nacionalnih predmeta. Zar ovo nije klasična diskrminacija i ugrožavanje osnovnih prava?", upitao je Malešević.

Komentarišući teze i navode, koje pojedini federalni mediji plasiraju, da se prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH i u bivšoj Jugoslaviji spominjao "bosanski jezik", Malešević je rekao da to nije tačno, osim u slučaju Benjamina Kalaja koji je htio da uništi Srbe i srpski jezik.

"Da li neko misli da Srbi u današnjem veremenu mogu prihvatiti Kalajevu jezičku politiku čiji su razlozi bili i uvod u Prvi svjetski rat. Drugo, mimo 'bosanskog suda' neka neko kaže u kom međunarodnom dokumentu ima pravo na svoj jezik narod koji imenom ide protiv drugog konstitutivnog naroda date zemlje", kategoričan je Malešević.

On je napomenuo da je poznato da su od standardizacije jezika 1814. godine postojala samo dva naziva, i to srpski jezik, te od 1954. godine preimenovan u srpskohrvatski-hrvatskosrpski.

"Pitam gdje to u pravnim dokumentima piše da se naučno i nacionalno pitanje može rješavati na osnovu izjava građana različitih nacionalnosti? U činjenicama koje se tiču nacionalnih identitetskih pitanja svakodnevna praksa ne može ništiti nauku i njene kriterijume, a to znači da je jezik francuskog naroda francuski, jezik engleskog naroda engleski, a srpskog naroda srpski...", zaključio je Malešević u intervjuu Srni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.