Klik umjesto pregleda izaziva još veće probleme

BANjALUKA - Sve više građana odgovore za zdravstvene probleme, od simptoma gripa, tableta protiv bolova, do ozbiljnijih dijagnoza i mjera za poboljšanje zdravlja prvo traži na internetu pa tek onda u ordinacijama, dok stručnjaci upozoravaju da on ne smije biti zamjena za ljekarski pregled.

• Sve više građana u Republici Srpskoj prvo traži zdravstvene informacije na internetu, a tek potom ide kod ljekara.
• Prema Republičkom zavodu za statistiku, u 2025. godini 73,5% korisnika interneta u Srpskoj tražilo je informacije o zdravlju, a 37% je tražilo podatke o mentalnom zdravlju (depresija, stres, anksioznost, poremećaji ishrane).
• Stručnjaci upozoravaju da internet nije pouzdan „doktor“ i da informacije na njemu mogu biti površne, netačne ili komercijalno promovisane.
• Liječenje na osnovu internetskih informacija može naneti štetu – neželjene reakcije mogu uključivati stomačne tegobe, poremećaje elektrolita i druge zdravstvene probleme.
• Pacijenti često ne prijavljuju ljekaru upotrebu preparata sa interneta, što otežava dijagnozu.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, sve više ljudi prve informacije o zdravlju traži putem interneta. 

- Neki podaci pokazuju da 70 do 80 odsto korisnika interneta u razvijenim i zemljama u razvoju pretražuje simptome na mreži, prije nego što zakažu pregled kod ljekara - naveli su oni.

Dodaju da je u toku 2025. godine 73,5 odsto korisnika interneta u Srpskoj tražilo informacije o zdravlju.

- Pored toga, 37 odsto korisnika interneta je tražilo informacije o mentalnom zdravlju, kao što su informacije o depresiji, stresu, anksioznosti, poremećaju ishrane i slično. To nam govori da većina ljudi koristi pretraživače za takozvanu pre-dijagnostiku - zaključili su iz Republičkog zavoda za statitstiku. 

Internet nije pouzdan "doktor"

Iako internet može biti koristan za svakodnevne stvari, poput recepata ili kreativnih ideja, nije pouzdan "doktor" i često može dovesti do pogrešnih informacija i zaključaka, te do nepotrebnih briga.

Specijalista porodične medicine Milijana Stanković rekla je za "Glas Srpske" da u poplavi internet sadržaja ljudi traže informacije o svemu, pa tako i o zdravlju. 

- Problem je što internet ne vrši nikakvu selekciju informacija, pa je prisutan veliki broj sponzorisanih tekstova u kojima se promovišu preparati koji nemaju veze sa ozbiljnim liječenjem - kazala je Stankovićeva.

Prema njenim riječima, iako na internetu ima korisnih informacija, većina je površna i ne može zamijeniti pregled i savjet ljekara. 

- Liječenje na osnovu onoga što se pročita "onlajn" može više naškoditi nego koristiti. Građani često kupuju razne suplemente i preparate, troše novac, a da pri tome ne dobiju željeni efekat. U pojedinim slučajevima javljaju se i neželjene reakcije, poput stomačnih tegoba ili poremećaja elektrolita, što može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema - navela je Stankovićeva i istakla da "gugl" pretraživači sve češće mijenjaju odlazak u ordinaciju.

Dodatni problem, kako je rekla, predstavlja to što pacijenti često ne prijave ljekaru da su koristili određene preparate, posebno one koji se reklamiraju kao prirodni, pa je onda teže utvrditi uzrok tegoba, zbog čega ipak završe kod doktora.

Sociolog Vladimir Vasić ističe da internet i društvene mreže, iako mogu biti koristan izvor informacija, ne smiju biti jedino mjesto na koje se građani oslanjaju, posebno kada je riječ o zdravlju.

- Zavladao je opasan fenomen, a to je da ljudi sve više odgovore traže na internetu, umjesto kod stručnjaka. To nam govori o krizi povjerenja u društvu, ali i o zamjeni tradicionalne komunikacije digitalnim kanalima - kazao je Vasić za "Glas".

Ističe da poseban problem predstavljaju "internet savjetnici", koji na osnovu površnih informacija dijele savjete o ozbiljnim temama.

- Svi su postali stručnjaci za sve, a iza toga često stoji vrlo plitko znanje. Mnogo je dezinformacija i lažnih sadržaja, a ljudi ih nekritički prihvataju - upozorava Vasić dodajući da je problem savremenog društva i to što ljudi sve manje razlikuju informaciju od znanja.

Danas je, kako kaže, lakše ukucati simptome u pretraživač nego otići kod ljekara, a upravo to govori i o nedostatku povjerenja, ali i o sve većoj površnosti u pristupu ozbiljnim temama kao što je zdravlje.

Govoreći o uticaju društvenih mreža, ističe da one mogu imati i pozitivan efekat, ali samo kod onih koji već imaju određeno znanje.

- Problem je što mladi često imaju informacije, ali ne i znanje da ih pravilno tumače. U takvom okruženju lako se stvara utisak da nam stručnjaci više nisu potrebni, što može imati ozbiljne posljedice po društvo u cjelini - zaključio je Vasić.

KORIST 

Milijana Stanković navela je da internet može biti koristan onima koji imaju medicinsko znanje i znaju koje izvore da koriste, ali za većinu ljudi predstavlja veći rizik nego korist. 

- Pretraživanje simptoma često dovodi do nepotrebnog straha, jer se korisnicima nude najteže dijagnoze, zbog čega dolaze prestrašeni i traže preglede koji nisu neophodni - kazala je Stankovićeva i dodala da internet treba koristiti oprezno, a posebno kada je riječ o zdravlju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.