Jasminka Krivokuća, generalni direktor Pošta Srpske: Uskraćeni smo za desetine miliona i stigli do dobiti

Iako je dobit "Pošta Srpske" mala, ona nije zanemariva, naročito ako se uporedi šta smo u prethodnom periodu morali da nadoknadimo. Dovoljno je samo pogledati koje prihode su "Pošte" imale do 2007. godine, a bez kojih smo u međuvremenu ostali.

Riječ je o 32 miliona KM koje je prvo trebalo nadoknaditi, a tek onda stvarati prostor za put ka pozitivnom poslovanju. Istakla je to generalni direktor "Pošta Srpske" Jasminka Krivokuća.

* GLAS: "Pošte Srpske" su među rijetkim javnim preduzećima u RS koja su 2015. godinu završila pozitivno. Dobit nije značajna i velika, ali koliko je važna poruka da se može poslovati i drugačije od milionskih gubitaka javnih kompanija?

KRIVOKUĆA: "Pošte Srpske" su u 2015. godini ostvarile dobit od 30.978 KM. Dobit je ostvarena isključivo od usluga koje pružamo, a tome su značajno doprinijele i nove usluge "brza pošta" i "biz ekspres" i poštivanje Zakona o poštanskim uslugama RS od strane najvećih korisnika. Iako je dobit mala, nije zanemariva, naročito ako se uporedi šta smo u prethodnom periodu morali da nadoknadimo. Dovoljno je samo pogledati koje prihode su "Pošte" imale do 2007. godine, a bez kojih smo u međuvremenu ostali. Riječ je o 32 miliona KM koje je prvo trebalo nadoknaditi, a tek onda stvarati prostor za put ka pozitivnom poslovanju.

* GLAS: Da li je tih 32 miliona maraka o kojima govorite bila neka vrsta sigurnih prihoda na koje su "Pošte" mogle računati do 2007. godine?

KRIVOKUĆA: "Pošte" su od 2007. godine ostale bez do tada sigurnog prihoda, ali i imale neplanirane rashode. Mnogo toga je uticalo na poslovanje "Pošta" pa tako više nismo mogli da računamo na prihode po osnovu pet odsto od "Telekoma Srpske" što je godišnje iznosilo 14,5 miliona KM, zakupa od "Telekoma" od 1,5 miliona, troška naplate računa "Telekoma" na šalterima "Pošta" od milion i zakupa od bivšeg CIPS-a u iznosu od milion KM. Zbog povećanja stope doprinosa na plate za 12,6 odsto na godišnjem nivou smo imali povećanje rashoda u iznosu od 3,5 miliona KM, povećanje toplog obroka sa 170 na 185 maraka godišnje nas je koštalo 3,8 miliona, a naslijeđeni i neplanirani rashodi iz ranijeg perioda iznosili su 6,77 miliona KM. Treba napomenuti da su u 2006. godini bile znatno manje stope doprinosa kao i cijena toplog obroka. Poređenja radi, rashodi samo kada je riječ o ove dvije stavke u 2006. godini iznosili su 39,68 miliona, a u 2015. izdvojeno je 57,31 milion KM. U tom periodu nije došlo do značajnog broja zapošljavanja novih radnika, već je došlo do povećanja stope doprinosa i toplog obroka. Kakvo bi poslovanje "Pošta" bilo da su ti prilivi ostali do danas, lako je izračunati. Dakle, ako posmatramo pozitivno poslovanje tada i danas, možemo reći da je ono neuporedivo. Pozitivno poslovanje u 2015. godini time je još značajnije, iako je ono minimalno, jer da nije bilo odliva, danas bismo dobit izražavali u milionima.

* GLAS: U protekle dvije godine bilo je i dosta nepredviđenih događaja. "Pošte" su pretrpjele milionsku štetu u katastrofalnim poplavama 2014. godine. U medijima su se, doduše, dosta šturo pojavljivale i informacije da je dosta novca "Pošta Srpske" ostalo u Bobar banci?

KRIVOKUĆA: Nije to nikakva tajna. "Poštama Srpske" je u Bobar banci ostalo 909.000 KM, što je gotovo pola od iznosa koji mjesečno izdvajamo za neto plate za 2.269 radnika. Imali smo i nekoliko odliva novca, pa smo pravdu morali potražiti sudskim putem. Poreska uprava nam je u 2014. godini blokirala gotovo milion i po KM. Rješenjem Okružnog suda Poreska uprava je obavezana da nam vrati na osnovu komunalne takse 500.000 KM. Povrat ovih sredstava je u toku. Međutim, velika je neizvjesnost i kako ćemo naplatiti blokirana sredstva u Bobar banci.

* GLAS: Koliku su štetu pretrpjele "Pošte" u majskim poplavama 2014. godine i da li ste se oporavili od te prirodne katastrofe?

KRIVOKUĆA: Ukupna šteta procijenjena je na 3,8 miliona KM. Objekti i imovina preduzeća oštećeni su u svim opštinama koje su bile poplavljene u maju 2014. godine. Do sada smo u obnovu objekata uložili 480.000 KM, međutim, posljedice poplava su vidljive i danas, jer još u potpunosti nisu obnovljeni svi objekti. Na objektu Glavne pošte u Doboju šteta je višemilionska po osnovu prihoda i fizičke štete, jer ona još nije u funkciji. Do sada smo osposobili dvije manje pošte u Doboju, a nedavno smo otvorili i obnovljeni objekat Pošte u Šamcu.

* GLAS: Vratimo se poslovanju u 2015. godini. Da li je preduzeće moglo ostvariti bolje rezultate?

KRIVOKUĆA: Ukoliko se dobiti od 30.978 KM iz 2015. godine dodaju dobici utvrđeni direktno u kapitalu, evidentno je da su "Pošte Srpske" u prethodnoj godini ostvarile profit od 496.650 KM. Iako smo zadovoljni ostvarenim finansijskim rezultatom, očekivali smo i nešto veću dobit. Ali ne treba zaboraviti koje već nabrojane prihode smo izgubili i koja bi dobit bila u bilansnim pozicijama da se nije desio odliv tih sredstava i koje smo prihode trebali povećati da bismo nadomjestili tih pet odsto od "Telekoma". Pošta kao preduzeće od javnog značaja u većini zemalja posluje sa malom dobiti, a za veće poslovne uspjehe neophodna je potpuna reorganizacija poslovanja. Najvažnije je da ostanemo u plusu i da i dalje budemo u mogućnosti redovno da isplaćujemo plate za 2.269 radnika. S druge strane, u 2015. godini rashodi su dostigli 57,28 miliona, dok su obaveze dostigle 19,57 miliona, od čega se na dugoročne odnosi 2,31 milion, a na kratkoročne 17,26 miliona KM. Međutim, to je samo presjek na dan 31. decembar koji se zavisno od dnevnog priliva novca mijenja. Na primjer, obaveze na dan 29. februar 2016. iznosile su 5,02 miliona, dok su potraživanja istog dana iznosila 4,21 milion KM. Drastična razlika! Ali zato mnogi, koristeći selektivne podatke, sa tendencioznom namjerom zloupotrebljavaju i obmanjuju javnost. Uprkos poslovanju u teškim uslovima, činjenica je da su "Pošte" u periodu od 2006. do 2016. godine investirale 21,52 miliona KM, ponavljam, opet bez onih prihoda koji su po sili zakona prestali. Do tada je sa svim tim prilivima u periodu od 1997. do 2005. godine investirano 37,83 miliona KM.

* GLAS: Nedavno je Ustavni sud BiH donio presudu koja bi mogla i te kako uzdrmati ne samo "Pošte Srpske", već sve poštanske operatere u BiH. Najjednostavnije rečeno, presuđeno je da pojedina komunalna preduzeća račune potrošačima više ne moraju dostavljati putem pošte. S jedne strane ova presuda je protumačena kao ukidanje monopola koje su imali poštanski operateri, ali s druge strane, znači da račune i drugu poštu može dostavljati ko god hoće?

KRIVOKUĆA: Presuda Ustavnog suda BiH, ukoliko postane pravosnažna, je početak kraja javnog poštanskog operatera RS. Ista sudbina čeka i druga dva poštanska operatera. Navedenom odlukom presuđeno je da komunalno preduzeće "Budućnost" iz Laktaša nije dužno da račune korisnicima dostavlja putem "Pošta Srpske". Ova odluka ne samo što nije u skladu sa zakonom, nego je presedan, prije svega, zbog toga što iz ove odluke proističe da "Pošte" osporenim zakonom zadiru u imovinu tog preduzeća?! Kako to da poštivanjem zakona jedno preduzeće može da umanji imovinu drugog preduzeća? Apsurdno! Postavlja se pitanje kako, prema mišljenju Ustavnog suda BiH, u imovinu ne zadiru druga javna preduzeća poput elektrodistributivnih preduzeća, vodovoda, TV operatera… Nevjerovatno, ali vrlo često osvanu naslovi u medijima gdje "Pošte" prozivaju za monopolski položaj. Na šta? Na seoske pragove? Postavljam sljedeće pitanje koje je ujedno i odgovor da nismo monopolisti: Da li konkurenciju u poslovanju imaju "Vodovod", "Čistoća", "Elektrodistribucija"? Nemaju. Kako "Pošte" mogu biti monopolisti pored "Euroekspresa", DHL-a, "Fedeksa", "Intajma"? Ali, ukoliko se zaista nastavi oduzimanje poslova zbog kojih je preduzeće i osnovano, plašimo se da će nam upravo ostati samo oni pragovi koje silne kurirske službe neće obilaziti, jer im se to ne isplati, dakle, udaljeni seoski pragovi koje pošta ni u jednom sistemu nije iznevjerila. Komunalna preduzeća i drugi koji imaju kurirske službe neka se registruju za poštansku djelatnost i onda neka građanima uz odvoz smeća dostavljaju i račune. To je potpuno besmislena presuda i, uopšte, pokušaj da se na potpuno neracionalan način unište poštanski operateri - preduzeća koja su, podsjećam, od opšteg interesa.

* GLAS: Ipak, mnogi se žale da su usluge poštanskih operatera preskupe i da se upravo zbog manjka konkurencije može govoriti o monopolu?

KRIVOKUĆA: Činjenica je da naše cijene formira Vlada RS, koja pri tom mora biti društveno i socijalno osjetljiva. Iz tog razloga cijene poštanskih usluga su jednake za sve građane RS, najviše kako bi bili zaštićeni stanovnici u ruralnim područjima, koji bi, u slučaju liberalizacije poštanskih usluga odnosno slobodnog formiranja cijena, morali da plaćaju puno veće cijene nego korisnici usluga u gradovima. Došli bi u apsurdnu situaciju, jer bi po toj logici bila kazna živjeti u ruralnim sredinama. Kada bi se to dogodilo, primjera radi, dostava pošte u neko banjalučko gradsko naselje iznosila bi 0,30 KM, a u neka udaljena mjesta poput Kupresa, Drinića, Istočnog Drvara, Osmaka 50 KM! Dakle, prihvatanjem te samodostave mi bismo faktički kaznili stanovništvo koje živi na selu, a to nije u interesu osnivaču "Pošta", dakle, nije u interesu RS, jer liberalizacija nosi diskriminaciju stanovništva po mjestu stanovanja. Uostalom, upravo zato države i osnivaju javne poštanske operatere, a u našem slučaju osnivač su organi entiteta. Sve ovo govori sa kakvim smo se izazovima mi suočavali. Ovi podaci najbolji su svjedok koliko su pogrešne tvrdnje nekih po kojima su "Pošte" u zadnje dvije godine ostvarile simboličnu minimalnu dobit. U stvarnosti, naša dobit je mnogo veća jer smo taj, već pobrojani gubitak prihoda od 32 miliona KM, nadomjestili plasiranjem novih usluga i rezanjem sopstvenih troškova. Zar je iznos od 32 miliona zanemariv? Uz sve otežavajuće faktore koji su se dešavali, pozitivno smo poslovali i u 2014. i u 2015. godini. Prošlu poslovnu godinu smo završili sa dobiti od oko 30.000, dok smo 2014. godinu završili u plusu od 70.000 KM. Rezultat je tim značajniji ako znamo da je 2014. prva nakon čak 11 godina u kojoj su "Pošte" završile godinu sa pozitivnim poslovnim rezultatom. Ovi podaci daju nam snažne argumente da sa zadovoljstvom možemo reći da su "Pošte" spremne da se izbore sa svim izazovima. Još od 2007. godine počeli smo postepeno da smanjujemo broj zaposlenih, uključujući i novozaposlene. U tom periodu smanjen je broj zaposlenih za 380, a uspjeli smo da primimo i mlade kvalitetne kadrove. Pri tom vodimo računa da zapošljavamo mlade i kvalitetne radnike sa odgovarajućom stručnom spremom.

* GLAS: Da li "Pošte Srpske", imajući u vidu sve izazove, imaju budućnost i kako vidite poslovanje u ovoj godini?

KRIVOKUĆA: Činjenica je da će i narednih nekoliko godina mnogi recidivi iz bivšeg sistema nekadašnje države uticati na poslovanje, kao što je imovina i kapital koji će direktno kroz uknjižavanje ili isknjižavanje uticati na finansijski rezultat preduzeća kao i neki neplanirani događaji poput likvidacije banke u kojoj imate račun preduzeća, na koje ne možete uticati. Sve to pobrojano znatno može izmijeniti rezultat poslovanja. Upravo zbog toga smatram da se takve promjene u knjigovodstvu moraju mijenjati, a prvenstveno mislim na kontni plan i obrasce po završnom računu, da se tačno odvoje takve stavke, jer koliko sam do sada upoznata, mediji mnogo ne razumiju šta je rezultat poslovanja tekuće godine, a šta su knjigovodstvene promjene iz ranijih perioda, koje utiču na rezultat poslovanja. Pomenute knjigovodstvene promjene isplivaju donošenjem nekih zakona i onda krajnji rezultat poslovanja povlači neke davno prošle događaje koji se u tekućoj godini reflektuju kroz rezultat poslovanja. Da bismo i dalje pozitivno poslovali, potrebna nam je reorganizacija preduzeća, uključujući privatizaciju pojedinih dijelova kompanije, ali i izmjene pojedinih zakona. Prvenstveno mislim na bezgotovinski platni promet, koji je zakonima o bezgotovinskom platnom prometu iz 2001. godine promijenjen na štetu poštanskih sistema u zemljama tranzicije. Moramo to mijenjati, jer pojedina rješenja Evropske komisije su nam ukinula neka dobra zakonska rješenja poput postojanja nekadašnje SDK koju bi danas mogle naslijediti "Pošte" sa svojom infrastrukturom, ako uspijemo promijeniti neka zakonska rješenja, odnosno ako nam dozvole međunarodne finansijske institucije. Ukoliko sve sumiramo, bez obzira na sve, "Pošte" imaju budućnost. Problem je što su "Poštama" u prošlosti dodavane razne propratne službe i servisi, koje možemo "iznajmljivati" od drugih i na taj način ostvariti ogromne uštede u odnosu na bruto plate u tim organizacionim dijelovima. Državna preduzeća moraju se preorijentisati najprije sa stanovišta vlasničke strukture, pa tek onda organizaciono. Na kraju krajeva, apsurdno je očekivati rezultate kad se servira organizaciona struktura, uključujući i kadrovska pitanja. Oplodnja kapitala, naprosto, ne poznaje takve kategorije. Iz ovog razloga i ne mogu se očekivati veliki pomaci i bolji finansijski rezultati u javnim preduzećima.

Zakon o radu

* GLAS: Vi ste jedan od velikih poslodavaca u RS. Od početka 2016. godine na snazi je i novi Zakon o radu. Kako se zakon pokazao u praksi?

KRIVOKUĆA: Kada je riječ o novom Zakonu o radu, nezadovoljni smo, prije svega, zbog odredbe kojom je gornja granica za odlazak u starosnu penziju određena na 65 godina. Da je raniji zakon ostao na snazi, u iduće tri godine penzionisali bismo oko 150 radnika. Međutim, novi zakon nam je nametnuo takva rješenja da će u naredne tri godine u penziju otići svega 40 umjesto 150 radnika. Za nas je to veliko opterećenje, prije svega, sa stanovišta kvaliteta. Ne može isti obim i kvalitet rada dati zaposleni koji ima 30 godina i onaj koji ima više od 60 godina, a bitno je napomenuti da se najveći troškovi u pošti, odnosno 70 odsto njih odnose upravo na bruto plate zaposlenih. Tim motivima vođeni, podržavamo inicijativu Unije udruženja poslodavaca da se ipak postupi po Zakonu o Fondu PIO i da se u penziju ide sa 40 godina radnog staža.

Poslovanje "Pošta Srpske" u posljednjih pet godina

2015.          + 30.978 KM

2014.          + 68.974 KM

2013.          - 6,72 miliona KM

2012.          - 2,04 miliona KM

2011.          - 956.668 KM

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.