GRETA: U Evropi raste trgovina ljudima radi vršenja krivičnih djela

Trgovina ljudima u svrhu prisilnog vršenja krivičnih djela u porastu je u Evropi i to zahtijeva hitnu akciju vlada radi zaštite žrtava od bandi koje iskorišćavaju njihovu ranjivost, upozorila je Grupa stručnjaka Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA).

U najnovijem godišnjem izvještaju GRETA, objavljenom danas, ocjenjuje se napredak država potpisnica u primjeni Konvencije Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima i razmatraju se izazovi i novi trendovi, saopštio je Savjet Evrope.

Trgovina ljudima radi eksploatacije u kriminalnim aktivnostima – primoravanju žrtava da čine zločine – često je povezana sa drugim oblicima organizovanog kriminala, kao što su trgovina drogom, krivična djela protiv imovine, krijumčarenje migranata, pranje novca, prevare sa dokumentima i onlajn prevare.

GRETA u izvještaju ukazuje na faktore ranjivosti koje trgovci ljudima koriste da bi primorali žrtve na izvršenje kriminalnih aktivnosti: siromaštvo, beskućništvo, nezaposlenost, nesiguran migracioni status, invaliditet i zavisnosti. Djeca i mladi izloženi su brojnim faktorima rizika, posebno maloljetnici bez pratnje ili razdvojeni od roditelja, djeca u ustanovama za staranje i djeca iz redova ugroženih manjina.

Prisilno vršenje krivičnih djela postalo je glavni oblik eksploatacije djece – žrtava trgovine ljudima u Velikoj Britaniji i pogađa pretežno djecu iz te zemlje. U Hrvatskoj je tom obliku eksploatacije bila izložena gotovo trećina identifikovanih žrtava od 2020. do 2024. godine, a u Albaniji, Moldaviji, Danskoj i Holandiji od sedam do 15 odsto žrtava.

Predsjednica GRETA Koni Rajken (Conny Rijken) izjavila je da regrutovanje žrtava često počinje na internetu, putem oglasa za posao, reklama za usluge, sajtova za igre i društvenih mreža.

„Žrtve su primorane da obavljaju aktivnosti koje predstavljaju krivična djela ili druge nezakonite aktivnosti. Neuspjeh da budu identifikovane kao žrtve trgovine ljudima rezultira njihovim hapšenjem, krivičnim gonjenjem, zatvaranjem i/ili deportacijom“, rekla je Rajken.

Trgovina ljudima radi eksploatacije u kriminalnim aktivnostima direktno je povezana s primjenom odredbe o nekažnjavanju iz Konvencije Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima, koja od država potpisnica zahtijeva da obezbijede mogućnost da se žrtvama trgovine ljudima ne izriču kazne zbog učešća u nezakonitim aktivnostima, u mjeri u kojoj su na to bile primorane.

Rajken navodi da su 22 od 47 zemalja, koje je GRETA ocijenila, usvojile posebne zakonske odredbe koje se tiču nekažnjavanja žrtava trgovine ljudima.

„Broj takvih zemalja povećan je poslije preporuka GRETA. Međutim, napredak je i dalje nepotpun i mi pozivamo države potpisnice da nastave da jačaju pravne okvire i prakse“, dodala je predsjednica GRETA.

GRETA je 2025. godine objavila izvještaje o procjeni stanja u 13 zemalja – Austriji, Danskoj, Lihtenštajnu, Kipru, Slovačkoj, Rumuniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Albaniji, Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.