Gdje se BiH nalazi na svjetskoj mapi tržišta nekretnina

Marijana Miljić Bjelovuk
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Glas Srpske

BANjALUKA - Prosječnom domaćinstvu u BiH potrebno je više od 11 godišnjih prihoda da bi kupilo prosječan stan ili kuću, što zemlju svrstava iznad svjetskog prosjeka po nepristupačnosti nekretnina i pokazuje da je rješavanje stambenog pitanja za većinu građana sve teži i dugoročniji finansijski izazov.

  • Prema izvještaju UN Habitat World Cities Report 2026, BiH ima odnos cijene nekretnina i prihoda od 11,4, što je iznad svjetskog prosjeka (11,2), pa je prosječnom domaćinstvu potrebno više od 11 godina prihoda za kupovinu stana ili kuće. 
  • U poređenju sa zemljama regiona, BiH ima povoljniji odnos od Slovenije (12), Hrvatske (13,2), Sjeverne Makedonije (13,3) i Srbije (gotovo 16 godišnjih prihoda). 
  • Prema podacima agencije „Remaks“, oko 80 odsto građana BiH živi u vlastitim nekretninama, dok je evropski prosjek oko 50 odsto. 
  • Izvještaj UN upozorava da cijene nekretnina širom svijeta rastu brže od prihoda, zbog čega je kupovina prvog stana za mnoge porodice moguća jedino uz dugoročno kreditno zaduživanje.

Prema podacima iz izvještaja UN Habitat World Cities Report 2026, odnos cijene nekretnine i prihoda u BiH iznosi 11,4, dok je svjetski prosjek 11,2. To znači da bi prosječnom domaćinstvu bilo potrebno više od jedanaest godina ukupnih prihoda da dostigne vrijednost prosječne nekretnine, ne računajući kamate, hipotekarne kredite i ostale troškove kupovine.

Iako cijene stanova u BiH nisu među najvišim u Evropi, relativno niske plate i ograničena kupovna moć čine da je put do vlastitog krova nad glavom za veliki broj porodica znatno teži nego što to same cijene nekretnina pokazuju.

U poređenju sa regionom BiH je najbolje plasirani, jer je prema istraživanju u Sloveniji za kupovinu stana ili kuće potrebno 12 godišnjih prihoda, Hrvatskoj 13,2, Makedoniji 13,3 godišnja prihoda, a Srbij skoro 16 godišnjih prihoda je potrebno prosječnom domaćinstvu da bi obezbijedilo krov nad glavom.  

Direktor Agencije za nekretnine "Remaks" Dragan Milanović navodi da je kod nas kulturološki fenomen i navika da smo vlasnici nekretnine. 

- Naš narod gleda nekretnine kao neku sigurnost, a podstanarstvo kao neku stigmu i simbol neuspjeha. U Njemačkoj je sasvim prirodno da ljekar živi u podstanarskom stanu, te nakon pet godina karijere promijeni taj stan i preseli u drugi grad, gdje dobije zaposlenje u novoj klinici. On je podstanar iako ima vrhunska primanja. Kod nas je imperativ da imamo nekretninu, jer su nas tako generacijama učili – naveo je Milanović i dodao da je BiH neuporedivo iznad svih evropskih zemalja po broju nekretnina u vlasništvu. 

Naglašava i da 80 odsto naših građana živi u svojim nekretninama, dok taj prosjek u Evropi je oko 50 odsto. 

- Ljudi ulažu kod nas u nekretnine, jer tamo vide sigurnost i sve je to uticalo na povećan broj prodaje stanova. Omjer prihoda i cijene nekretnine, odnosno za koliko se može kupiti stan kod nas ne razlikuje se puno u odnosu na ostale zemlje. Kod nas su niži prihodi, a tamo negdje su više cijene, tako da je sve to približno isto - poručio je Milanović. 

Podaci istraživanja otkrivaju velike razlike među državama. Najpovoljniji odnos cijene nekretnina i prihoda imaju Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje je pokazatelj svega tri, što znači da su za kupovinu prosječne nekretnine potrebna tri godišnja prihoda domaćinstva.

Među razvijenim ekonomijama izdvajaju se i Sjedinjene Američke Države, sa odnosom 4,5, što ih svrstava među najpristupačnija tržišta stanovanja. Po ovom pokazatelju SAD su ispred Kanade (9,4), Australije (7,5), Velike Britanije (8,3), ali i brojnih evropskih država.

S druge strane, najnepristupačnije tržište nekretnina na svijetu ima Sirija, sa odnosom od čak 86,7, a slijede Šri Lanka (40,8) i Kina (34,6). Visoke pokazatelje bilježe i Južna Koreja, Tajland, Vijetnam i Filipini.

Ni Evropa nije pošteđena problema. Portugalija ima odnos cijene nekretnina i prihoda od 12,6, Francuska 11,8, Luksemburg 11,5, dok Njemačka bilježi 10,7. To pokazuje da čak ni visoki prihodi ne garantuju lakšu kupovinu stana ako cijene nekretnina rastu brže od zarada.

Negativan trend 

Prema procjenama UN, gotovo tri milijarde ljudi širom svijeta i dalje nema adekvatan pristup stambenom tržištu, jer cijene nekretnina već godinama rastu brže od prihoda. Taj trend sve više pogađa i zemlje regiona, uključujući BiH, gdje je kupovina prvog stana za mnoge mlade porodice moguća isključivo uz dugoročno kreditno zaduživanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.