Društvo
Foto: ilustracija
BANjALUKA - Dok broj registrovanih dronova u BiH raste, pa je samo od početka ove godine u evidenciju upisano 85 novih letjelica, sve je više i prijava o neovlaštenim letovima u blizini aerodroma i drugih osjetljivih objekata, što uz nedostatak zakonskih mehanizama za kažnjavanje otvara ozbiljna pitanja kontrole bespilotnih letjelica i bezbjednosti građana.
Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), u zvaničnoj evidenciji trenutno su 564 drona, a tokom ove godine svi podneseni zahtjevi za registraciju su odobreni. Od ukupnog broja, 140 je u vlasništvu fizičkih lica, isto toliko pripada državnim i bezbjednosnim institucijama, dok je 284 registrovano na pravna lica.
Iz BHDCA navode da su svi ovogodišnji zahtjevi odobreni, ali upozoravaju da registracija ne znači i potpunu kontrolu njihove upotrebe. Naime, važeći Zakon o vazduhoplovstvu BiH iz 2009. godine ne reguliše oblast dronova, pa ne sadrži ni prekršajne odredbe koje bi omogućile kažnjavanje zbog neregistracije ili nepropisnog izvođenja letova.
- Izradili smo nacrt novog zakona o vazduhoplovstvu, koji obuhvata i oblast dronova, a koji je dostavljen Ministarstvu komunikacija i transporta BiH radi upućivanja u dalju proceduru usvajanja - istakli su iz BHDCA.
Direkcija je do sada zaprimila šest izvještaja o događajima u blizini aerodroma i drugih osjetljivih objekata. U tim slučajevima operatori su letove izvodili bez saglasnosti nadležnih institucija ili potrebne koordinacije sa njima.
Iz BHDCA navode da u takvim situacijama sprovode istrage i sarađuju sa drugim vazduhoplovnim subjektima, te daju bezbjednosne preporuke kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja. Do sada, kako ističu, nije bilo nesreća ili ozbiljnih nezgoda u civilnom vazduhoplovstvu povezanih sa upotrebom dronova.
Ozbiljan izazov
Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin smatra da sve masovnija upotreba bespilotnih letjelica predstavlja ozbiljan bezbjednosni izazov, posebno zbog mogućnosti njihove zloupotrebe u izviđačke ili borbene svrhe.
- Dronovi su danas u izuzetno širokoj primjeni i u rukama ljudi koji znaju da rukuju njima mogu predstavljati veoma ozbiljno oružje. Od civilne letjelice relativno lako se može napraviti borbeni ili izviđački dron, što otvara prostor za različite zloupotrebe - upozorava Župljanin.
On ističe da je neophodno uspostaviti potpunu evidenciju dronova, njihovih vlasnika i korisnika, te obezbijediti kontrolu njihove upotrebe.
- Nadležni organi moraju učiniti sve da se zna ko posjeduje ove letjelice, ko njima upravlja i u koje svrhe ih koristi. Ako ne budemo znali ko ih posjeduje i na koji način ih koristi, rizikujemo da se suočimo sa ozbiljnijim problemima - kaže Župljanin za "Glas".
On dodaje da bi građani koji primijete sumnjivu upotrebu drona trebalo da obavijeste policiju, dok nadležne institucije moraju djelovati preventivno, bez obzira na nedostatke postojeće zakonske regulative. Nedostatak odgovarajućih zakonskih rješenja, smatra Župljanin, ne može biti opravdanje za izostanak preventivnog djelovanja nadležnih institucija.
- Ako imate mehanizme, namjeru i jasno opredjeljenje da spriječite zloupotrebu dronova, onda ćete to i učiniti. Problem je što u BiH, prema mom mišljenju, nema dovoljno političke volje i konsenzusa o tome kako treba obezbijediti stabilnost i mir. Zbog toga je odgovornost bezbjednosnih i drugih nadležnih struktura da na vrijeme prepoznaju potencijalne izvore opasnosti i reaguju prije nego što dođe do ozbiljnijih posljedica - poručio je Župljanin.
Ratni sukobi
Slobodan Župljanin upozorava da su aktuelni ratni sukobi u svijetu iz korijena promijenili taktiku ratovanja i pokazali koliko masovna primjena dronova može biti destruktivna.
On ističe da bezbjednosne strukture kod nas moraju pratiti te globalne trendove i hitno popisati sve letjelice i njihove vlasnike kako bi se spriječili nekontrolisani scenariji na domaćem terenu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
