Ekonomski rast mora stići i do radnika

BANjALUKA - Dvije hiljade maraka mjesečno, veća sigurnost zaposlenja i manji troškovi života mogli bi da budu ključni za odluku radnika da ostanu u Republici Srpskoj, pokazalo je istraživanje Saveza sindikata, prema kojem gotovo 60 odsto ispitanih već razmišlja o odlasku.

Rezultati istraživanja predstavljeni su danas u Banjaluci na konferenciji "Dostojanstvena plata, temelj dostojanstvenog rada", na kojoj su predstavnici sindikata, poslodavaca i ekonomske struke razgovarali o tome koliko danas vrijedi rad čovjeka i može li se od zarade normalno živjeti. Ono je sprovedeno tokom septembra, a otkrilo je da čak 94,15 odsto njih smatra da bi plata od 2.000 maraka ili više omogućila normalan život.

Ulaganje u budućnost

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković poručio je da se više ne smije govoriti samo o najnižoj plati, već o primanju od kojeg čovjek može da živi. On je upozorio da nominalni rast zarada gubi efekat ako ga prate poskupljenja.

- Ako imamo rast cijena svih usluga, povećanje plata nema pravi efekat, jer su nam realna primanja i dalje pod pritiskom. Oko 50 odsto radnika prima minimalac, a dvije trećine ne može da dostigne prosječnu platu. Ulaganje u dostojanstvenu platu nije trošak, već ulaganje u budućnost Srpske – poručio je Stanković.

Primjer Rumunije

Ekonomista i profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da se rast zarada ne može posmatrati odvojeno od kretanja cijena i stanja u privredi.

On je upozorio da povećanje minimalne plate ne bi trebalo automatski koristiti kao obrazloženje za novi rast cijena, jer to može stvoriti prostor za povećanje profita bez stvarnog ekonomskog osnova.

Kako bi rast najnižih zarada mogao biti vezan za više ekonomskih pokazatelja, pokazuje i primjer Rumunije.

Tamo se od 2025, prema riječima Mlinarevića, minimalna plata usklađuje na osnovu prognozirane inflacije i rasta produktivnosti rada, uz orijentacioni raspon od 47 do 52 odsto prosječne plate. Ako iznos dobijen primjenom formule ostane ispod 52 odsto prosjeka, socijalni partneri mogu pregovarati o dodatnom povećanju.

- I Evropska unija je uspostavila okvir za utvrđivanje minimalnih zarada, ali nije propisala jedinstveni iznos za sve države. Takvi modeli pokazuju da pitanje nije samo koliko povećati najnižu platu, već i kako napraviti sistem u kojem njen rast prati troškove života, kretanje ostalih zarada i produktivnost privrede -  istakao je Mlinarević.

Dvosmjerna ulica

Predsjednik Unije poslodavaca Srpske Zoran Škrebić saglasan je da plate moraju da rastu, ali upozorava da njihovo povećanje mora biti povezano sa produktivnošću.

Prema njegovim riječima, Srpska i dalje ima radno intenzivnu privredu, pa bi bez tehnološkog razvoja i većeg učešća znanja rast troškova rada mogao dodatno pritisnuti kompanije, posebno izvozno orijentisane.

Naveo je i da uspješan privredni subjekt svoju uspješnost ne treba da gradi na jeftinoj radnoj snazi, već na znanju, kreativnosti, fleksibilnosti, dobroj organizaciji i produktivnostić.

Ukazao je i na potrebu većeg ulaganja u tehnološki razvoj, tehničke fakultete, institute i saradnju sa privredom kako bi se stvarali proizvodi sa većom dodatom vrijednošću, ali i da razgovori između poslodavaca i sindikata ne smiju biti vođeni u jednomsjernoj, već dvosmjernoj ulici.

Na panelu je ukazano i da novac nije jedini faktor koji utiče na odluku radnika da ostane. Važni su i sigurnost zaposlenja, uređena prava iz radnog odnosa, kolektivni ugovori, mogućnost napredovanja, stabilan penzioni i zdravstveni sistem, rješavanje stambenog pitanja i bolji balans između poslovnog i privatnog života. Posebno je istaknut značaj kolektivnih ugovora kao osnova za jasno definisanje prava i obaveza radnika i poslodavaca.

Kvalitet života

Podaci istraživanja pokazuju da radnici primanja ne posmatraju samo kao pitanje zarade, već i kvaliteta života i budućnosti. Tako 70,32 odsto ispitanih kao jedan od ključnih uslova za ostanak u Srpskoj navodi veću zaradu, 33,66 odsto smanjenje troškova života, a 40,41 odsto uz redovan posao radi i dodatni posao.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.