Hilandar kao inspiracija: Knjiga „Dodir“ i film o Svetom Jakovu okupili brojnu publiku

ISTOČNO SARAJEVO - Veče posvećeno srpskoj duhovnoj baštini, istoriji i kulturi, koje je održano sinoć u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo, mnogobrojnoj publici je ponudilo mogućnost da uživaju u predstavljanju knjige „Dodir“ monaha Teodosija Hilandarca koju je po blagoslovu monaha, oca Teodosija Hilandarca, predstavio profesor i reditelj Boško Milosvljević.

Ovo djelo, čiji je izdavač Zadužbina svetog manastira Hilandara u Beogradu i Arhiv Vojvodine, do sada je doživjelo četiri izdanja, a odlikuje se jezikom i mišlju koji prate tradiciju srpske narodne pripovijetke, tradiciju koju su uspostavljali velikani poput Laze Lazarevića, Janka Veselinovića, Bore Stankovića i drugih.

Knjiga sadrži  dvadeset sedam pripovijedaka u kojima autor prožima lična sjećanja, duhovna iskustva i tihi razgovor s Bogom, tragajući za očevim dodirom – simbolom ljubavi, oproštaja i vjere. 

Veče je upotpunila projekcija dokumentarno-igranog filma "Sveti Jakov Tumanski", najnovijeg ostvarenja profesora Boška Milosavljevića, koji je poznat i kao reditelj nagrađivanih filmova poput "Jego blagorodije baron Vrangel" (nagrada "Zlatni vitez" u Rusiji), "Seobe se nastavljaju večno", "Arsen Karađorđević" i drugih.

Film "Sveti Jakov Tumanski" nastao je u saradnji sa Tumanskim manastirom i prati životni put srpskog svetitelja Jakova Arsovića – od djetinjstva i školovanja u Francuskoj, gdje je doktorirao 1924. godine, do čudesnog preobražaja i monaškog puta pod duhovnim vođstvom Vladike Nikolaja.

U filmu učestvuju poznati naratori i glumci, među kojima su Bojan Žirović, Đorđe Marković, Tanja Bošković, Brankica Sebastijanović, Ilija Stojimirović, i mnogi drugi, kao i sveštena lica i monaštvo koje svjedoči o životu svetitelja.

Na pitanje "Glasa Srpske" otkud interesovanje za Hilandar, profesor Boško Milosavljević je odgovorio da je Hilandar u srži našeg bića i da je to potreba mnogih.

- Neko dobije privilegiju i čast da može o tome i da govori. Potreba je čoveka da vidi nešto lepo i čudesno. Kada sam ove pripovetke iz "Dodira" čitao prvi put razmišljao sam da bi jednog dana to mogla da bude knjiga. U Hilandaru je velika inspiracija ne samo za Srbe nego uopšte za pravoslavni svet, ali eto to je nekako prirođeno nama - rekao je Milosavljević.

On je otkrio da je na Hilandaru bio 23 ili 24 puta, a što se tiče promocije knjige "Dodir" kaže da ih je bilo blizu 30 i da je jako mnogo promocija održano u Srbiji, nešto u srpskoj zajednici u Hrvatskoj i nekoliko u Republici Srpskoj.

- Još nismo promovisali ovo delo u Crnoj Gori, a jesmo filmove - napomenuo je Milosavljević.

Kada je riječ o dokumentarnom filmu kaže da je to ustanovio kao neki svoj dodatni posao prije 15 godina i da "proizvodi filmove", te da ih je završio 16 do sada.

- Uglavnom su vezani za nacionalnu istoriju i neke istorijske ličnosti koje smatramo zanimljivim. Film me je oduvek privlačio, odmalena, a kad sam odrastao počeo sam time da se bavim - rekao je Milosavljević.

Njegov kolega Goran Mijić rekao je za „Glas Srpske“ da su zajedno uradili preko deset dokumentarnih filmova.

- Sastalo se malo društvo koje voli film, voli istoriju, prvenstveno nacionalnu i bavimo se nacionalnim temama, odnosno ljudima iz nacionalnog korpusa koji su zaboravljeni, o kojima se ne zna ili malo zna, koji dugo nisu pominjani iz različitih razloga, uglavnom ideoloških, a misalim da su vredni spomena - ocijenio je Mijić.

Goran Mijić

On je dodao da su se malo bavili i „belim Rusima“ koji su, kako je ocijenio, vrlo značajni za našu kulturu.

- Trenutno radimo na jednom projektu o Grigoriju Ražoviću koji je takođe značajan za našu kulturu ali je prekriven velom tajne od 1945. naovamo i nadam se da ćemo uskoro to da završimo i da ćemo se ponovo sresti i porazgovarati nakon projekcije - rekao je Mijić.

On je napomenuo da su im predmet interesovanja nacionalne teme i da se jedan od filmova za koji smatra da je jako dobar bavi Anđelkom Krstićem, piscem iz Stare Srbije koji bi mogao da se uporedi sa Petrom Kočićem.

- Isto je narodni tribun, isto se bavi obrazovanjem, pisao je i nakon 1945. godine pao je u zaborav, zato što prostor u kome je živeo i stvarao nije prihvatao postojanje srpskog naroda – ocijenio je Mijić.

Naš sagovornik je istakao da narod rado gleda sadržaje kojima se oni bave i da su filmovi dobro prihvaćeni te da su vrlo posjećene projekcije njihovih filmova.

Direktor Matične biblioteke koja je bila domaćin ovom kulturnom događaju Nataša Kulašinac rekla je „Glasu Srpske“ da su promocija knjige "Dodir" monaha Teodosija Hilandarca i prikazivanje filma "Sveti Jakov Tumaski", u organizaciji Matične biblioteke Istočno Sarajevo, protekli  izuzetno uspješno i privukli veliki broj posjetilaca. 

- Dokumentarni film na inspirativan način otkriva lik i djelo svetitelja čiji život svjedoči o istrajnosti, žrtvi i snazi istinske vjere. Događaj je još jednom potvrdio koliko je naša zajednica željna sadržaja koji obogaćuju kulturni i duhovni život. Matična biblioteka ostaje posvećena tome da kroz svoj rad i buduće programe nastavi da njeguje kulturu, duhovnost i zajedništvo u Gradu Istočno Sarajevo - poručila je Kulašinac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.