Danas slavimo Svetog Iliju: Koje običaje valja ispoštovati i šta nikako ne treba raditi na Ilindan

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 2. avgusta obilježavaju praznik Svetog proroka Ilije, jednog od najpoštovanijih starozavjetnih svetitelja.

U narodu je poznat kao Sveti Ilija Gromovnik, a za ovaj praznik vijekovima se vezuju brojni običaji, vjerovanja i narodna predanja.

Sveti Ilija u srpskoj tradiciji predstavlja simbol snažne vjere, istrajnosti, borbe za pravdu i zaštite od vremenskih nepogoda. Njegov praznik, Ilindan, jedan je od velikih ljetnih praznika koji se i danas proslavlja u mnogim krajevima.

Ko je bio Sveti prorok Ilija?

Prema biblijskom predanju, Sveti prorok Ilija bio je jedan od najvećih proroka Starog zavjeta. Živio je u vrijeme kada je pozivao narod da se vrati pravoj vjeri i odbaci nepravdu.

Poznat je kao:

• veliki propovjednik Božje riječi;
• borac protiv idolopoklonstva;
• simbol nepokolebljivosti i pravednosti.

U hrišćanskoj tradiciji posebno mjesto ima i zbog predanja o Preobraženju Gospodnjem, kada se, prema vjerovanju, zajedno sa prorokom Mojsijem javio Isusu Hristu.

Zašto se Sveti Ilija naziva Gromovnik?

U narodnom predanju Sveti Ilija je poznat kao Ilija Gromovnik, jer se vijekovima vjerovalo da upravlja gromovima, munjama i olujama.

Narod je zamišljao da:

• Sveti Ilija nebom vozi vatrene kočije;
• grmljavina predstavlja tutnjavu njegovih kola;
• gromovima kažnjava nepravdu i nečastive sile.

Ovo vjerovanje povezano je sa biblijskim opisom proroka Ilije, za koga se navodi da je uznesen na nebo u ognjenim kolima.

Zbog veze sa vatrom i prirodnim silama, Sveti Ilija se u narodu ubraja među „ognjene svece“, zajedno sa Ognjenom Marijom i Svetim Pantelejmonom.

Običaji za Ilindan: Šta se po narodnom vjerovanju radi?

Na Ilindan se u mnogim krajevima odlazi u crkvu, prisustvuje liturgiji, a organizuju se i:

• crkvene slave;
• sabori;
• narodni vašari.

Jedan od poznatih običaja jeste uzimanje kašičice meda.

Prema narodnom vjerovanju:

• med na Svetog Iliju donosi zdravlje i blagostanje;
• majke su nekada mazale djecu medom po obrazima kako bi bila zdrava, vesela i rumena tokom godine;
• pčelari su posebno cijenili med izvađen na ovaj praznik.

Šta se ne smije raditi na Svetog Iliju?

Prema narodnim običajima, na Ilindan se izbjegavaju određeni poslovi.

Vjerovalo se da ne treba:

• raditi teške poljske poslove;
• kositi travu;
• žeti žito;
• ulaziti u vinograde.

Razlog za ovakva vjerovanja bila je bojazan da bi nepoštovanje praznika moglo izazvati nevrijeme, grad ili udar groma koji bi uništio ljetinu.

Takođe, narod je vjerovao da posle Ilindana više nije dobro kupati se u rijekama i jezerima, jer je „voda od Svetog Ilije hladna i opasna“.

Prema starim običajima, na ovaj dan treba izbjegavati:

• svađe;
• ljutnju;
• teške riječi;
• negativne misli.

Šta znači kada pada kiša na Ilindan?

Vremenske prilike na Svetog Iliju oduvijek su privlačile pažnju naroda. Postoji veliki broj narodnih tumačenja.

Prema nekim vjerovanjima:

• kiša na Ilindan najavljuje hladniju i dugotrajniju zimu;
• kiša predstavlja znak pročišćenja i Božje opomene;
• nevrijeme na ovaj dan podsjeća ljude na snagu prirode i potrebu za poniznošću.

U nekim krajevima se vjerovalo i da kiša na Ilindan štiti od suše i požara.

Narodna izreka o Svetom Iliji

Za ovaj praznik vezuju se brojne poslovice, a najpoznatija je:

„Od Svetog Ilije, sunce sve milije.“

Njome se označava vjerovanje da nakon Ilindana ljeto postepeno počinje da jenjava, dani postaju kraći, a jutra svježija.

U nekim krajevima se kaže i:

„Od Ilindana, sunce sve hladnije s neba sija.“

Bez obzira na to da li se narodna predanja posmatraju kao dio vjere ili kulturne baštine, Ilindan je kroz vijekove ostao jedan od najznačajnijih praznika u srpskom narodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.