Žene nemaju ista prava u privatnom i javnom sektoru tokom procesa vještačke oplodnje

BANjALUKA - Žene koje prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje trebalo bi da imaju pravo na punu platu tokom bolovanja, bez obzira na to da li rade u javnom ili privatnom sektoru, poručio je za predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković.

Stanković za BL portal kaže da je upravo to jedna od inicijativa koju Sindikat pokušava da riješi kroz kolektivne ugovore, nakon što pitanje nije riješeno na nivou cijele Republike Srpske.

„Naša inicijativa bila je da imaju 100 odsto naknadu plate i kod vantjelesne oplodnje. Nažalost, to nije prošlo na nivou cijele Republike Srpske, ali mi zato kroz kolektivne ugovore pokušavamo bar oblast po oblast da riješimo“, rekao je Stanković.

On očekuje da bi se, nakon što ovo pravo bude uređeno za radnice u pojedinim oblastima, to pravo moglo proširiti i na sve zaposlene žene u Republici Srpskoj.

Stanković ističe da postupak vantjelesne oplodnje često podrazumijeva više odlazaka na preglede i terapije, zbog čega žena može biti prinuđena da otvara bolovanje, a samim tim i da primi manju platu.

„To je stvarno nešto što je humano, a žene se često susreću s tim problemom. Nažalost, često se vantjelesna oplodnja mora i po nekoliko puta ponoviti, pa je žena izložena svim tim problemima, a još ima i umanjenu platu“, kaže Stanković.

Iz Sindikata pozivaju Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, Vladu Republike Srpske i Fond zdravstvenog osiguranja da ovo pitanje riješe u što kraćem roku.

Zaposleni u organima uprave Republike Srpske koji prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje ubuduće će, uz ispunjene medicinske uslove, imati pravo na naknadu plate u visini od 100 odsto za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Ovo pravo predviđeno je novim Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u organima uprave Republike Srpske.

Snežana Misita i njena borba

Predsjednica Udruženja “Bebe” iz Trebinja Snežana Misita, pohvaljuje ovu mjeru, ali istovremeno postavlja pitanje zašto se žene razdvajaju i šta sa onima koje rade u privatnom sektoru.

“Ja sam lično kroz process vantjelesne oplodnje prošla šest puta, moja borba je trajala godinama i u tom stanju ženi nekad prija da radi, a nekad jednostavno ne može. Tokom procesa primate jako mnogo hormona, toliko da niste nekad ni svjesni vrtloga emocija i stanja u kojem se nalazite. Jako je iscrpljujuće, mislim da bi sve žene koje kroz to prolaze trebalo da imaju punu platu, ali i da ne strahuju da svojim poslodavcima kažu kad u taj postupak krenu”, objašnjava Snežana za BL portal.

Njena borba počela je sada već daleke 1997. godine, kada je sam pojam vantjelesne u Srpskoj bio poprilično nepoznat.

“Sada sve to imamo, bez putovanja u Srbiju ili negdje dalje. Tri procesa plaća Republika Srpska, četvrti pokušaj finasira se na lokalnom nivou. Trudničko bolovanje je u potpunosti plaćeno, ali sam process vantjelesne je najčešće ostavljen na tumačenje doktora, ali i volje poslodavca. Srećom, jako rijetko čujem da poslodavci u privatnom sektoru budu “crne ovce”, čak naprotiv, neki izlaze u susret i više od onoga što zakon nudi. Znam za slučaj gdje vlasnici kompanija čak i pomažu radnicima tokom procesa vantjelesne, kako finansijski tako i kroz razne prigodne poklone u tom periodu. Svakako ovo pravo treba urediti i proširiti na sve žene”, zaključuje Snežana za BL portal.

Mjere sve bolje, ali ima prostora za poboljšanje

Doktorica Vesna Ćurić, medicinski direktor ZU Medico -S, članice Pronatal grupacije, ističe da  treba pozdraviti svaku mjeru koja doprinosi poboljšanju položaja pacijentkinja koji prolaze kroz postupak vantjelesne oplodnje.

“U odnosu na period od prije tri decenije, ostvaren je veliki napredak, vantjelesna oplodnja danas je dostupnija, o neplodnosti se govori otvorenije, a potrebe pacijenata sve više prepoznaju i zdravstveni i radni sistem. Istovremeno, uvijek postoji prostor da se postojeća rješenja dodatno unapređuju i prilagođavaju stvarnim potrebama pacijenata. Bilo bi dobro da se u narednom periodu razmotre mogućnosti za njihov dalji razvoj, kako bi žene koje prolaze kroz ovaj medicinski zahtjevan proces imale što ujednačeniju podršku, bez obzira na to gdje su zaposlene”, kažu doktorica Ćurić za BL portal.

Trivić: Poslodavci ne prave problem

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske za BL portal tvrdi da se oko procesa vantjelesne oplodnje i traženja bolovanja rijetko pravi problem.

“To se sve tretira kao bolovanje, nekad mi i ne znamo zbog čega. Ukoliko doktor napiše da radniku treba bolovanje, mi to ne preispitujemo. Tako da ne vidim tu neki problem”, zaključuje Trivić za BL portal.

Advokat Vladimir Dragičević, s druge strane, upozorava da ključna razlika između klasičnog bolovanja u odnosu da odustvo zbog procesa vantjelesne oplodnje jeste u visini naknade plate.

“Za ovaj osnov bolovanja ona po pravilu iznosi 70 odsto zakonske osnovice. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se obezbijediti povoljnija naknada, uključujući 100 odsto. Međutim, zaposleni u privatnom sektoru se ne može pozvati na kolektivni ugovor za organe uprave. Prijedlog bi mogao biti dopuna Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, kojom bi se u članu 83. izričito propisala naknada plate od 100 odsto zakonske osnovice za bolovanje zbog liječenja neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje. Uz medicinski utvrđenu spriječenost za rad, ovo pravo trebalo bi obezbijediti svim ženama, uključujući privatni sektor. Time bi se svima koji prolaze kroz zahtjevno liječenje pružila veća finansijska sigurnost i jednaka podrška u ostvarivanju roditeljstva”, zaključuje Dragičević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.