Antifašizam u temeljima RS

Banjaluka - Srpski narod dao je ogroman doprinos borbi protiv fašizma, najmračnijeg perioda u istoriji ljudskog roda, a Republika Srpska je nit slobodarske težnje predaka i mora da se očuva.

Poručeno je to u petak sa Trga palih boraca u Banjaluci, gdje su povodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom, vijence položili predsjednik RS Milorad Dodik, delegacija Vlade RS sa premijerom Željkom Cvijanović na čelu, delegacija Narodne skupštine RS, kao i izaslanik člana Predsjedništva BiH iz RS.

Dodik je izjavio da je srpski narod imao nemjerljiv značaj u narodnooslobodilačkoj borbi protiv fašizma i da je jasno da su naši preci masovno bili u redovima antifašista.

- Prije 69 godina, 9. maj je donio slobodu Evropi, a današnja i buduća Evropa to slavi kao svoj najznačajniji dan u istoriji, jer je tada savladan fašizam - rekao je Dodik.

Naglasio je da je srpski narod obezbijedio vojničku prevagu u tom vremenu na ovom području.

- Želimo da budemo dio slobodarske Evrope, vidljivi u Evropi, da damo doprinos stabilizaciji na ovim prostorima - rekao je Dodik. Poručio je da je RS danas bezbjedna i mirna za sve, ali i da predstavlja problem mnogima koji bi željeli da je destabilizuju.

- Naš zadatak je da očuvamo stabilnost i mir - kazao je Dodik.

Naglasio je da je Srpska izraz istorijskih, političkih i životnih težnji srpskog naroda na ovim prostorima.

- Obilježavajući ovaj dan RS daje nesumnjiv doprinos slobodarskim težnjama tog vremena, nastavlja niti iz tih godina kao i da živi i obilježava ovaj dan i prkosi svim onim izazovima koji su iznova uvijek veliki, ali to moramo da preživimo i idemo dalje - zaključio je Dodik.

Cvijanovićeva je poručila da će obilježavanje ovog datuma biti nastavljeno i idućih godina.

- Ovaj dio istorije neće biti zaboravljen i srpski narod i Vlada RS ostaće posvećeni njegovanju tog sjećanja - naglasila je Cvijanovićeva i ocijenila da je fašizam tada pobijeđen, ali i dodala da uvijek postoje određene prijetnje da se staro zlo rodi u nekoj novoj formi.

- Uloga čovječanstva je da se ukaže na to da su to zla kojima se više ne smiju otvoriti nikakva vrata - rekla je Cvijanovićeva.

Vijence su položili i predstavnici SUBNOR-a, Organizacije logoraša Drugog svjetskog rata, Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH, Saveza logoraša Srpske, predstavnici ruske i Ambasade Srbije u BiH, Ruskog kulturnog centra u Banjaluci, gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović i drugi. Predsjednik SUBNOR-a RS Blagoja Gajić rekao je da dostignuća ratne partizanske generacije u borbi protiv fašizma treba da ostanu primjer nepokolebljive hrabrosti, samopožrtvovanja i patriotske odanosti svojoj zemlji i narodu.

- Pobjedom nad tuđinom nesta rata i zla, u čemu narodi Jugoslavije i saveznička vojska dadoše nesumnjiv doprinos - rekao je Gajić.

Osamdesetosmogodišnji Dimitrije Đaković, koji je 1943. godine došao u Petu kozarsku brigadu, smatra da je 9. maj - praznik cijelog svijeta.

Dan pobjede nad fašizmom obilježen je i u drugim gradovima i opštinama Srpske.

- Ovaj dan RS obilježava kao državni praznik, jer je i nastala kao izraz težnje srpskog naroda da bude slobodan i ravnopravan, u vrijeme kada se raspadala Jugoslavija - rekao je u Ugljeviku ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić.

Predstavnici SUBNOR-a u Gradišci kazali su da je u ratu, širom bivše Jugoslavije, učestvovalo oko 5.200 boraca sa područja Gradiške, a 1.555 dalo je živote za slobodu.

U Mrkonjić Gradu vijenci su položeni na spomenik narodnom heroju Simi Šolaji na Previlima, gdje su 28. avgusta 1941. godine pobijeđene ustaške snage i prvi put oslobođen Mrkonjić Grad u Drugom svjetskom ratu.

Istorijat

Dan pobjede nad fašizmom je dan kada je nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. Slavi se 9. maja, iako je rat konačno završen nekoliko mjeseci kasnije. Toga dana je sovjetski maršal Georgi Žukov ratifikovao u ime saveznika sporazum o njemačkoj kapitulaciji, koji je dan ranije u ime Trećeg rajha potpisao njemački feldmaršal Vilhelm Kajtel. Tada je okončan rat kojem je prethodilo skoro šest godina krvavog sukoba, najtragičnijeg u istoriji čovječanstva. Procjenjuje se da je stradalo nešto manje od 55 miliona ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.