Nova simulacija otkriva kako bi Zemlja izgledala da se živa bića nikada nisu pojavila

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Nova simulacija otkriva kako bi Zemlja izgledala da se živa bića nikada nisu pojavila

Pošto je Zemlja trenutno jedina poznata planeta u čitavom svemiru na kojoj postoji život, najbolji način da naučnici shvate kako bi mogli da izgledaju drugi naseljivi svjetovi jeste da bolje upoznaju sopstvenu planetu, piše „Futurizam“.

Upravo sa tim ciljem istraživači su u novoj studiji, objavljenoj u časopisu „Planetari sajens džurnal“, napravili simulaciju izgleda Zemlje pod pretpostavkom da se život na njoj nikada nije razvio.

Kako ističe vodeći autor istraživanja Samanta Gilbert-Janižek, astronom sa Univerziteta Kalifornije u Riversajdu, ovaj alat će naučnicima prilikom tumačenja posmatranja atmosfere egzoplaneta pomoći da procijene kolika je vjerovatnoća da uočeni tragovi zaista ukazuju na prisustvo života na površini.

Ključno pitanje kojim se istraživanje takođe bavilo jeste da li bi naša planeta uopšte zadržala uslove za život bez ikakvog uticaja živih organizama.

Da bi došli do odgovora, naučnici su izgradili kompjuterski model zasnovan na geohemijskim sistemima planete, uzimajući u obzir fizičke faktore poput svojstava njenog jezgra, kretanja kore i okeana, kao i načina na koji ti procesi utiču na razmjenu hemijskih elemenata od unutrašnjosti ka površini i atmosferi.

U simulaciju je uključeno ukupno 19 različitih nebioloških svojstava stenovite planete kako bi se rekonstruisala evolucija Zemlje tokom perioda od pet milijardi godina.

Rezultati modela pokazali su nešto što možda ne laska živim bićima – Zemlja se bez našeg prisustva ne bi previše promijenila i ostala bi i te kako pogodna za život.

Prema nalazima simulacije, okeani na takvoj beživotnoj planeti i dalje bi sadržavali sličnu količinu vode kao danas, dok bi se površinske temperature zadržale u sasvim prijatnom i umjerenom rasponu.

Najznačajnije odstupanje u odnosu na današnju Zemlju bilo bi odsustvo kiseonika u atmosferi, što za naučnike nije iznenađenje s obzirom na to da su cijanobakterije, poznate kao modrozelene alge, prije oko tri milijarde godina odigrale ključnu ulogu u ispunjavanju atmosfere ovim gasom.

Atmosfera bogata kiseonikom stoga predstavlja primjer pojave koja može da ukazuje na nastanak života, iako je u astronomskoj potrazi za naseljivim planetama sam kiseonik sporedno pitanje u poređenju sa prisustvom tečne vode.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.