Foto: Pisma francuskog naučnika Monžea, pronađena u knjizi iz 19. vijeka
PARIZ - Rijetka pisma francuskog naučnika Žana Andrea Monžea, koji je nestao 1788. godine tokom pomorske ekspedicije Žana Fransoa de Galopa, grofa de Laperuza, pronađena u knjizi grafika iz 19. vijeka, biće ponuđena u utorak na aukciji u pariskoj aukcijskoj kući „Dager“.
Prepiska se sastoji od 12 pisama koja su bila skrivena u knjizi grafika iz 19. vijeka, a njihova vrijednost procijenjena je na između 30.000 i 50.000 evra.
Monže je bio član ekspedicije koju je 1785. godine pokrenuo francuski kralj Luj XVI, s ciljem da Francuska parira geografskim otkrićima i naučnim istraživanjima britanskog moreplovca kapetana Džejmsa Kuka.
Aukcionar Benoa Deruino ispričao je za BFM TV da je u septembru ove godine pozvan da „procijeni veliku količinu predmeta“, među kojima je pronašao jednu knjigu bakroreza s početka 19. vijeka.
U njoj je naišao na desetak pisama umetnutih u knjigu, kojima u početku nije pridavao veliki značaj.
Deruino je dodao da je, kada je pažljivije pogledao datum, primijetio da se on poklapa sa periodom kada je Laperuz plovio oko svijeta.
Aukcionar je ubrzo shvatio da je upravo došao do važnog otkrića, a stručnjak za autograme, knjige i istorijska dokumenta Ludovik Miran utvrdio je da su pisma potpisana imenom „Monže Mlađi“ i da je riječ o Žan-Andreu Monžeu, svešteniku i fizičaru, jednom od naučnika koji su se pridružili Laperuzu u istraživanju Pacifika, s ciljem da nastave tamo gdje je Džejms Kuk stao.
Dva broda, „La Busol“ i „L'Astrolab“, sa ukupno 225 članova posade, oficira i naučnika, isplovila su iz Bresta na atlantskoj obali Francuske 1. avgusta 1785. godine.
Tokom gotovo trogodišnjeg putovanja slali su izvještaje sa stanica na Aljasci, u Kaliforniji, Aziji, Rusiji i Samoi, gdje su poginuli kapetan drugog broda i još 11 članova posade.
Francuski brodovi posljednji put su se javili u martu te godine, nakon čega im se izgubio svaki trag.
Vjeruje se da su nekoliko mjeseci kasnije udarili u koralne grebene kod ostrva Vanikoro, istočno od Solomonskih ostrva, tokom tropske oluje.
„Ova ekspedicija je nevjerovatna, jer, iako nije jedina koja se veoma loše završila, punih 40 godina nismo znali apsolutno ništa o tome šta se dogodilo“, istakao je Benoa Deruino.
Prema njegovim riječima, Monže govori veoma intimnim tonom koji ponekad graniči sa šalom i prepričava detalje svog putovanja, kao i svoje utiske o zemljama kroz koje putuje.
„Saznajemo, na primjer, da je fizičar preduzeo ovo putovanje sa njegovim opasnim ishodom djelimično zbog ljubavi prema slavi i želje za sticanjem novih znanja“, naveo je aukcionar.
On je dodao da su pisma bila upućena Luiz Viktoar Le Klostije, kćerki plemićke porodice iz Ruana u Normandiji, koja je u vrijeme njihove razmjene bila udata.
Kako je naveo Deruino, Monže je u pismima naziva „malom sestrom“, a sumnja se da je imao romantičnu vezu sa njom, možda platonsku.
Deruino vjeruje da je upravo ta žena, koja je umrla 1821. godine, a da nije znala šta se dogodilo sa Monžeom, ubacila pisma u knjigu u kojoj ih je on pronašao.
„To je moja teorija, ali nisam siguran, nemam dokaza“, kazao je Deruino, dodajući da bi volio da pisma budu predata nekom muzeju jer još uvijek sadrže mnogo veoma važnih informacija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.