Naučnici otkrili koja zemlja bi najlakše preživjela globalnu katastrofu: Ima veliku prednost

Nuklearni rat, pandemija, klimatske promjene, supererupcija vulkana ili udar asteroida samo su neki od scenarija koji bi mogli ozbiljno da ugroze čovječanstvo. Naučna analiza pokazala je da se među zemljama koje bi u takvim uslovima mogle imati najveću otpornost izdvaja Australija.

Ipak, naučnici upozoravaju da nijedna država na planeti nije potpuno bezbjedna u slučaju globalne katastrofe. Pitanje zato nije samo gdje bi bilo najsigurnije živjeti, već i koje bi države mogle nastaviti da funkcionišu ukoliko dođe do velikog poremećaja globalnih sistema.

Najvažnije činjenice

• Australija se izdvaja kao jedna od najotpornijih zemalja na globalne katastrofe.
• Njena prednost je kombinacija geografske izolovanosti, velike teritorije i relativno male gustine stanovništva.
• Zemlja ima značajnu domaću proizvodnju hrane, razvijenu industriju i snažan rudarski sektor.
• Među zemljama koje se takođe izdvajaju po otpornosti su Novi Zeland, Japan, Švajcarska i Argentina.
• Nijedna od njih nije bez slabosti.
• Istraživači naglašavaju da je priprema društva ključna za preživljavanje velikih globalnih poremećaja.

„Gdje bi društvo moglo nastaviti da funkcioniše?“

Zamišljeni scenario izgleda gotovo kao film o kraju svijeta: električne mreže prestaju da rade, transport je paralisan, snabdijevanje hranom postaje neizvjesno, a međunarodna trgovina se urušava.

Istovremeno, jedan dio planete može biti pogođen velikom pandemijom, drugi vulkanskom erupcijom, dok klimatske promjene dodatno pojačavaju posljedice.

U takvoj situaciji ključno pitanje bilo bi koje zemlje imaju dovoljno resursa i infrastrukture da nastave da funkcionišu.

Upravo su to pokušali da utvrde istraživači analizirajući prethodna istraživanja o takozvanim globalnim katastrofalnim rizicima.

Zašto se Australija izdvaja?

Australija ima jednu značajnu prednost u odnosu na većinu drugih država – ogromnu teritoriju i geografsku izolovanost.

Njena udaljenost od drugih velikih centara svjetske populacije mogla bi biti prednost u određenim kriznim situacijama.

Osim toga, Australija raspolaže:

• velikim poljoprivrednim potencijalom;
• značajnom proizvodnjom hrane;
• rudnim bogatstvom;
• fosilnim gorivima;
• razvijenom industrijom;
• infrastrukturom koja bi mogla omogućiti funkcionisanje države i u uslovima velikih poremećaja.

Jedan od autora istraživanja, Florijan Ulrih Jen, objašnjava da činjenica da je Australija ostrvska država može olakšati njenu izolaciju u određenim kriznim situacijama.

Tri grupe globalnih katastrofalnih rizika

Istraživači su globalne rizike podijelili u tri velike grupe.

1. Događaji koji smanjuju količinu sunčeve svjetlosti

• U ovu kategoriju spadaju scenariji poput:
• velikih vulkanskih erupcija;
• nuklearnog rata i moguće „nuklearne zime“;
• udara velikog asteroida.

Takvi događaji mogli bi značajno smanjiti količinu sunčeve svjetlosti koja stiže do Zemlje i ozbiljno ugroziti proizvodnju hrane.

2. Kolaps kritične infrastrukture

Druga grupa obuhvata situacije u kojima dolazi do ozbiljnog poremećaja sistema neophodnih za funkcionisanje savremenog društva.

To bi moglo uključivati:

• velike nestanke električne energije;
• prekide u transportu;
• poremećaje proizvodnje i distribucije hrane;
• velike sajber-napade;
• geomagnetne oluje;
• pandemije;
• visinske elektromagnetne impulse.

3. Katastrofalni biološki rizici

Treća grupa odnosi se na prirodne ili vještački izazvane biološke događaje koji bi mogli dovesti do masovnih žrtava i ogromnog poremećaja društva.

Naučnici pri tome naglašavaju da svaka vrsta katastrofe nosi različite rizike.

Ono što jednu zemlju čini otpornom na jedan scenario može je istovremeno učiniti ranjivijom na drugi.

Nijedna zemlja nije potpuno sigurna

Iako se Australija izdvaja, njena geografska izolovanost predstavlja i potencijalnu slabost.

U slučaju globalnog prekida trgovine, mogla bi se pojaviti zavisnost od uvoza određenih proizvoda.

Poseban problem mogli bi predstavljati:

• gorivo;
• lijekovi;
• đubrivo;

pojedina tehnologija i industrijske komponente.

Zato autori istraživanja upozoravaju da ne postoji savršeno utočište od svih globalnih katastrofa.

Ko je još visoko na listi?

Pored Australije, među državama koje se često izdvajaju kao relativno otporne nalaze se:

• Novi Zeland,
• Japan,
• Švajcarska i
• Argentina.

Međutim, i one imaju ozbiljne slabosti.

Novi Zeland, Japan i Argentina imaju dugačke obale, što ih izlaže riziku od cunamija. Japan je, osim toga, jedno od najvulkanski aktivnih područja na svijetu.

Švajcarska ima prednost kontinentalnog položaja, ali ni ona nije izolovana od globalnih trgovinskih i finansijskih poremećaja.

Ne postoji „savršeno utočište“

Filmovi o apokalipsi često prikazuju izolovano ostrvo, udaljenu zemlju ili podzemni bunker kao mjesto na kojem je moguće izbjeći posljedice katastrofe.

Naučna slika je, međutim, mnogo složenija.

Nijedno mjesto na Zemlji nije potpuno otporno na sve globalne rizike.

Čak i država koja ima dovoljno hrane, energenata, industrije i stabilne institucije može zavisiti od uvoza lijekova, tehnologije ili drugih proizvoda.

Zato se pitanje ne svodi samo na to gdje pobjeći, već i na to kako pripremiti cijela društva za velike krize.

Australija i Novi Zeland mogli bi biti „sidra“ za oporavak

Istraživači smatraju da bi zemlje sa visokim stepenom otpornosti, poput Australije i Novog Zelanda, u budućnosti mogle imati još jednu važnu ulogu.

U slučaju globalne katastrofe mogle bi poslužiti kao svojevrsna „sidra“ globalne otpornosti.

To bi podrazumijevalo očuvanje strateških zaliha hrane, banaka sjemena i drugih resursa neophodnih za obnovu društva.

Njihova industrija i infrastruktura mogle bi omogućiti nastavak funkcionisanja čak i u uslovima kada bi veliki dio svijeta bio suočen sa posljedicama katastrofe.

Najvažnija poruka naučnika

Istraživanje ne nudi jednostavan odgovor na pitanje „gdje preživjeti kraj svijeta“.

Umjesto toga, naučnici upozoravaju da će otpornost društva zavisiti od toga koliko je ono pripremljeno za različite vrste kriza.

Neke katastrofe nije moguće spriječiti, ali je moguće smanjiti njihove posljedice.

Kako zaključuju autori istraživanja objavljenog u stručnom časopisu „Global Challenges“, prevencija je uvijek poželjnija od oslanjanja na otpornost nakon što katastrofa već nastupi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.