Naučnici razvili ronalačka odijela za kiborg-bubašvabe

B.Đ.
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Naučnici razvili ronalačka odijela za kiborg-bubašvabe Foto: Korben | Naučnici razvili ronalačka odijela za kiborg-bubašvabe

SINGAPUR – U svijetu nauke koji pomjera granice mogućeg, istraživači sa Tehnološkog univerziteta Singapura i Univerziteta Vaseda u Japanu napravili su ogroman korak naprijed.

Razvili su revolucionarno 3D štampano fleksibilno ronilačko odijelo za takozvanekiborg-bubašvabe, omogućavajući im da pod vodom prežive do tri sata. Ovo otkriće otvara vrata za njihovu primjenu u ključnimspasilačkim misijama< u poplavljenim područjima ili drugim teško dostupnim sredinama nakon prirodnih katastrofa.

Ovaodrživa tehnologija, koja koristi daljinsko upravljanje i 3D štampano odijelo za podvodno preživljavanje, mogla bi preoblikovati budućnost spašavanja.

Kako funkcionišu Kiborg-insekti?

Iako zvuči kao scena iz naučnofantastičnog filma, istraživači već godinama aktivno rade na tehnologiji daljinskog upravljanja insektima. To postižu kombinacijom elektronike i blagih električnih impulsa.

Svaka bubašvaba dobija minijaturni elektronski uređaj postavljen na leđa, zajedno sa ugrađenim elektrodama. Ovaj sistem omogućava naučnicima da precizno usmjeravaju njihovo kretanje.

Na ovaj način nastaju takozvani kiborg-insekti, koji predstavljaju fascinantan spoj živog organizma i elektronskih komponenti. Posebno se ističe vrsta bubašvaba sa Madagaskara, poznata po svojoj izdržljivosti i veličini, koja je idealna za kretanje kroz ruševine nakon prirodnih katastrofa.

Zamislite male, agilne izviđače koji mogu da nose minijaturne kamere ili senzore i pristupe mjestima do kojih klasični roboti ili ljudski spasioci ne mogu lako da stignu. To je upravo ono što kiborg-insekti nude.

Njihova ključna prednost u odnosu na konvencionalne robote je što koriste sopstvene mišiće za kretanje. Ovo ih čini znatno energetski efikasnijim, omogućavajući im da duže ostanu angažovani na terenu, što je ključno u kritičnim situacijama, kako pojašnjava Flamanska radio-televizija (VRT).

Slični sistemi već su bili korišćeni tokom spasilačkih operacija, poput onih nakon razornog zemljotresa jačine 7,7 Rihtera koji je pogodio Mjanmar, pokazujući potencijal ove tehnologije.

Revolucionarno ronilačko odijelo

Naučnici su sada otišli korak dalje, razvivši fleksibilno ronilačko odijelo koje bubašvabama omogućava rad čak i pod vodom. Odijelo predstavlja vrstu fleksibilnog oklopa koji se postavlja na zadnji dio tijela insekta. Ono sadrži mali generator kiseonika povezan sa četiri cjevčice koje direktno dovode kiseonik do disajnih otvora bubašvabe.

Laboratorijski testovi, koji su simulirali uslove prirodne katastrofe, pokazali su nevjerovatne rezultate: bubašvabe opremljene ovim sistemom uspjele su da prežive i nastave da se kreću pod vodom ili u sredinama sa ekstremno malom količinom kiseonika do puna tri sata!

Istraživači sa optimizmom gledaju na budućnost, navodeći da bi ovi kiborg-insekti mogli biti korišćeni za pretragu poplavljenih područja, inspekciju cjevovoda i drugih teško dostupnih prostora, gdje bi ljudski pristup bio opasan ili nemoguć.

Istovremeno, svjesni su da razvoj ovakve tehnologije otvara i važna etička pitanja. Međutim, naglašavaju da insekti tokom istraživanja nisu bili povrijeđeni i da je krajnji cilj njihove primjene isključivo u miroljubive i humanitarne svrhe, sa fokusom na spašavanje života i ublažavanje posljedica katastrofa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.