Strip
Foto: Glas Srpske
BEOGRAD - Izdavačka kuća "Stalker" je za svoj peti rođendan, 25. januara objavila srpski prevod kapitalne knjige "Esterheldovi", autorskog tandema Fernanda Nikolini i Alisija Beltrami.
U pitanju je iscrpna studija o tragičnoj sudbini legendarnog argentinskog strip-umjetnika Hektora Esterhelda i njegove porodice tokom vladavine vojne hunte u Argentini.
Ponekad se cijela istorija jedne zemlje obruši svom svojom silinom na jednu porodicu. Takva je bila sudbina čuvenog strip-autora Hektora Esterhelda, njegove četiri kćerke, trojice zetova i dvoje od četvoro unučadi, svi su oteti i nestali tokom diktature. Kako je pisac tako veličanstvenih stripova kakvi su "Eternaut", "Mort Sinder", "Narednik Kirk", "Erni Pajk" i "Čeov život", svjetski priznati scenarista postao kurir pokreta Montoneros? Šta je navelo njegove kćerke, istaknute učenice elitnih dvojezičnih škola, da se uključe u aktivizam na terenu i revolucionarnu borbu? Od studentskih skupština, eksperimentalnog teatra, umjetničke boemije i novinskih redakcija do gerilskih kampanja na sjeveru Argentine i života u ilegali, piše u najavi izdavača.
Fernanda Nikolini i Alisija Beltrami, argentinske novinarke i hroničarke, nakon višegodišnjeg istraživanja, brojnih intervjua i, potom, sklapanja zadivljujuće detaljnog istoriografskog mozaika, objavile su ovu neprocjenjivu dokumentarističku knjigu 2016. godine. Jedan od najvažnijih izvora predstavljalo im je svjedočenje Else Sančez Esterheld, žene koja je ostala bez cijele svoje porodice. Nikolinijeva i Beltramijeva su Esterheldovu intervjuisale više puta, koristile su njene ranije iskaze i privatnu arhivu. Iako je Elsa preminula 2015. godine, ne dočekavši izlazak ove knjige, važno je osvrnuti se na riječi Fernande Nikolini.
- Elsa je pronašla snagu da ustane i krene dalje. Kad smo je intervjuisale, upoznale smo Elsu koja je obradila mnogo toga. Ako poslušate intervjue s njom kad je bila mlađa, vidite ženu s mnogo energije... ali veoma ljutu na svog bivšeg muža, koja ga krivi što se nije brinuo o njihovim kćerkama. A knjiga dokazuje, kroz njihova pisma i priče, da je to zapravo bio lični izbor svake od njih; čak su one bile te koje su, donekle, pokazale Hektoru put. S vremenom je Elsa počela da razumije i cijeni aktivizam svojih kćerki i pronašla je, na neki način, "određeni mir", da može da podijeli svoju priču s mjesta koje više nije toliko puno bijesa i bola - rekla je Nikolini.
Hektor Esterheld je vjerovatno najvažniji strip-pisac iz Južne Amerike, svojim velikim opusom, punim realizma i mašte, on je postao jedan od začetnika argentinskog stripa, a svojom sudbinom postao mučenik argentinske istorije. Sa diplomom književnosti u džepu započeo je svoju karijeru ranih četrdesetih i radio je tokom života sa najboljim umjetnicima u ovoj oblasti, kao što su Alberto Breša, Francisko Solano Lopez, Arturo del Kastiljo, Karlos Roume, Hugo Prat i Valter Fahrer.
Kada je vojna hunta pučem preuzela vlast u Argentini 24. marta 1976. Esterheld se skrivao od vlade, jer je bio član organizacije "Montoneros", koju je vojska zabranila, a njegov rad je sada bio otvoreno politički. Njegove kćerke Diana (23), Beatriz (19), Estela (25) i Marina (18) uhapšene su od strane argentinskih vojnih snaga u La Plati. Niko više nije viđen. Nestali su i muževi njegovih kćerki. Konačno je i sam Esterheld kidnapovan 27. aprila 1977. godine, a njegov petogodišnji unuk Fernando mu se na kraju pridružio u zatvoru. Drugi unuk Martin rođen je u zatočeništvu, a Esterheldova udovica Elsa Sančez saznala je za dječaka i izvukla ga iz državnog zatvora, iako nikada više nije vidjela svoje kćerke. Drugog unuka Fernanda, rođenog ranije, odgajali su baka i djed po ocu. Sam Hektor posljednji put je viđen živ u decembru 1977. godine pa se vjeruje da je ubijen krajem te godine.
PAKOVANjE
Knjiga ima 400 stranica u tvrdom povezu i ilustrovana je sa više od šezdeset fotografija iz porodične arhive.
Prevod je uradila Ivana Nikolić, prelom za štampu je djelo Milana Jovanovića, dok je dizajn uradio Savo Katalina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
