Odlazak legende devete umjetnosti: Preminuo Herman Hupen, otac modernog evropskog stripa

BRISEL – Svijet stripa ostao je bez jednog od svojih najvećih vizionara. Belgijski strip-autor Herman Hupen, čovjek čije su olovke i kistovi oblikovali maštu generacija čitalaca širom starog kontinenta strpovima "Komanča", "Džeremaja", Tornjevi Boa -Morija, preminuo je 22. marta u 87. godini života.

Nakon dvogodišnje, hrabre borbe sa teškom bolešću, veliki majstor je odložio svoje pero, ostavivši iza sebe opus koji se mjeri stotinama albuma i nesagledivim uticajem na savremenu kulturu.

Herman je 2016. godine doživio svojevrsnu profesionalnu satisfakciju kada mu je uručena Velika nagrada na prestižnom Međunarodnom festivalu stripa u Angulemu. Time je postao najstariji laureat ovog priznanja, koje mnogi nazivaju "Oskarom za strip". Iako je nagrada u njegove ruke stigla u poznim godinama, stručna javnost i kritika odavno su njegovo ime svrstali u sami vrh umjetničkog panteona.

Od stolarske radionice do svjetske slave

Životni put Hermana Hupena, rođenog 17. jula 1938. godine u Belgiji, podsjeća na klasične priče o uspjehu kroz naporan rad i nevjerovatan talenat. Karijeru nije započeo u ateljeu, već kao stolar, dok je svoju vještinu crtanja brusio na večernjim časovima arhitekture. Prvu priliku da pokaže svoj dar dobio je zahvaljujući zetu Filipu Vandurenu u časopisu "Plein feu".

Sudbonosni preokret u njegovom stvaralaštvu dogodio se kada je počeo saradnju sa čuvenim scenaristom Mišelom Gregom. Upravo je Greg za njega koncipirao serijal "Bernard Prins", koji je od 1966. godine počeo da izlazi u kultnom časopisu "Tintin", postavljajući temelje za novi, realističniji pristup avanturističkom stripu.

Majstor vesterna i istorijske drame

Herman je vrlo brzo zadobio povjerenje publike serijom "Komanča", koja je takođe nastala u tandemu sa Gregom. Ovaj serijal donio je revoluciju u žanr vesterna, nudeći priče sa slojevitim likovima i sirovim, beskompromisnim prikazom Divljeg zapada. Nije prezao ni od istorijskih tema, što je dokazao ilustrujući serijal "Jugurta", po scenariju Žan-Lika Vernala, inspirisan životom numidijskog kralja.

Njegova sposobnost da udahne život prošlosti i dalekim predjelima učinila ga je jednim od najtraženijih autora svog vremena, ali ono najbolje je tek dolazilo iz njegove samostalne stvaralačke kuhinje.

"Džeremaja" – futuristička vizija i društvena kritika

Prekretnica u Hermanovoj karijeri desila se 1977. godine kada je stvorio svoje kapitalno djelo – serijal "Džeremaja". Smješten u postapokaliptični svijet, strip prati mladog junaka koji pokušava da preživi u društvu koje je izgubilo moralne kompase, uz pomoć svog ciničnog saputnika Kurdija.

Ovaj serijal, prepoznatljiv po mračnoj atmosferi i oštroj kritici društvenih devijacija, obuhvatio je više od 40 albuma. Posljednji dio ove epske sage, pod naslovom "Casino Celeste", svjetlost dana ugledao je 2024. godine, potvrđujući autorovu neumornu kreativnost čak i u devetoj deceniji života.

Umjetnička evolucija kroz "Sarajevo Tango"

Herman je bio poznat po tome što nikada nije stajao u mjestu. Neprestano eksperimentisanje sa stilom dovelo ga je do albuma "Sarajevo Tango" iz 1995. godine. Ovo djelo je bilo prelomno jer je tada u potpunosti prešao na tehniku direktnog bojenja, čime je svojim radovima podario nevjerovatnu vizuelnu dubinu i emotivnu snagu, istovremeno šaljući snažnu poruku o strahotama rata na našim prostorima.

Tokom šest decenija rada, njegov opus je narastao na više od 120 albuma, što ga čini jednim od najplodnijih stvaralaca u istoriji medija.

Porodična saradnja i zavještanje

Od 2000. godine Herman je često udruzivao snage sa sinom Ivom Hupenom. Zajedno su realizovali nekoliko značajnih projekata, među kojima se izdvajaju serijal "Duke" i nešto novije izdanje "Brigantus". Takođe, ostaće upamćen po kultnom serijalu "Tornjevi Boa-Morija", kao i brojnim grafičkim romanima koji se danas smatraju obaveznom lektirom za svakog ljubitelja devete umjetnosti.

Francuska mu je 2007. godine odala počast dodijelivši mu Orden umjetnosti i književnosti. Prema informacijama sa njegovog zvaničnog sajta, Herman je prije smrti uspio da dovrši i svoj posljednji grafički roman "Cartagena", čija je radnja smještena u Meksiku.

Odlaskom Hermana Hupena, evropska kulturna scena izgubila je istinskog velikana, ali njegovi radovi, ispunjeni prašinom, krvlju, ali i nesalomivim ljudskim duhom, nastaviće da inspirišu buduće generacije umjetnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.