Foto: Nedostaje stručna kritika i moderan umjetnički izraz
Banjaluka - Nedostatak istinske muzičke kritike doprinio je tome da se ljudi koji imaju česte nastupe u medijima nameću sa nekim svojim programima koji ne zaslužuju visoke umjetničke ocjene. Sa druge strane, ti stvaraoci se predstavljaju kao nosioci kulture Republike Srpske.
Rekao je ovo za “Glas Srpske” dirigent Nemanja Savić, povodom Svjetskog dana muzike, koji će danas biti obilježen širom svijeta.
Savić ističe da je muzička scena Republike Srpske šarolika i da po većim gradovima ima muzičkih sadržaja. Međutim, on smatra da jedna stalna briga na razvoju i promociji istinskih kulturnih vrijednosti zasigurno nedostaje.
- Nedostatak objektivnog prikaza vrijednosti rezultira površnošću i time da se izjednačavaju skromni ili čak nastupi koji ne zaslužuju pažnju stručne publike sa nastupima koji su na visokom umjetničkom nivou. Nije lako razdvojiti žito od kukolja, a danas je to posebno izraženo, jer je nepostojanje objektivne ocjene umjetničkih nastupa prevashodan problem u muzici Srpske - naglašava Savić.
Predsjednik Udruženja muzičkih umjetnika Republike Srpske Sanja Šeranić kaže da je muzička scena u Srpskoj u tranziciji.
- Muzička scena trpi promjene, prilagođavajući se novom društvenom poretku. Jasno mi je da svaka zemlja u tranziciji radi na jačanju kulturnog identiteta, kroz podsticanje projekata koji jačaju nacionalnu svijest, to je nešto što se može smatrati prirodnim - rekla je Šeranićeva.
Ona dodaje da je neophodno raditi na promociji umjetničke visokokvalitetne muzike.
- Na našoj uopšte kulturnoj, pa tako i muzičkoj sceni postoji deficit savremenog i potpuno modernog umjetničkog izraza, u odnosu na manifestacije koje priređuju KUD-ovi, etno-grupe i slično - kaže Šeranićeva.
Prema njenim riječima, prioritet bi trebalo da bude i sistemsko kreiranje plana edukacije publike (različite vrste radionica, rasprava, otvaranje novih i razvoj postojećih muzičkih škola...).
- Ne smijemo više plasirati popularističku kulturu, jer se onda moramo zapitati gdje će za deset godina biti nivo svijesti naših građana. Smeta mi nedostatak društvene odgovornosti privatnog sektora. Privatne kompanije (osim izuzetaka, koji potvrđuju pravilo), sponzorišu koncerte turbo folk muzike i “limunada pjevačica”, koji nemaju nikakav kvalitet, osim što razvijaju agresiju i loš životni stil, ne pitajući se kuda nas sve to vodi - naglašava Šeranićeva.
Kompozitor Mladen Matović kaže da je muzička scena u Srpskoj u fazi konstantnog razvoja, profesionalizacije i stvaranja pretpostavki za formiranje institucija i strukovnih tijela koja nedostaju.
- Uloga muzičkih škola i muzičkih akademija je od neprocjenjivog značaja i upravo zahvaljujući obrazovnoj djelatnosti ovih ustanova stvoreni su elementarni preduslovi za dalji napredak i razvoj muzičke kulture i umjetnosti u Republici Srpskoj - ističe Matović i dodaje da su horovi iz Srpske ponajbolji ambasadori kulture i umjetnosti.
Nemanja Savić je kao jedan od problema naveo to što u Republici Srpskoj uopšte nema profesionalnih umjetničkih ansambala.
- Ne postoji nijedan profesionalni hor u Srpskoj. Osim nedostatka novca, na to je uticala inertnost i nedostatak volje. Banjaluka ima potencijale da osnuje profesionalni gudački orkestar, manji duvački orkestar, kamerni hor. Takođe, nedostaje i tonski studio. Srpska ima muzičkih potencijala i mogućnosti, ali to nije dovoljno iskorišćeno. Nije sistemski riješeno i nisu formirane institucije koje bi predstavljale tu vrhunsku umjetničku produkciju naše muzičke scene - naveo je Savić.
Akademija umjetnosti u Banjaluci, u saradnji sa Muzikološkim društvom Republike Srpske, i ove godine organizuje obilježavanje 21. juna - Svjetskog dana muzike. U programu će učestvovati i banjalučki Gradski tamburaški orkestar, KUD “Veselin Masleša”, Muzička škola “Vlado Milošević” iz Banjaluke, ženski kamerni hor “Banjalučanke” i Vojni orkestar oružanih snaga BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.