Oproštaj od Andrije Bajića: Otišao čuvar izvornog srpskog melosa

BEOGRAD – Od Andrije Bajića, legende srpske narodne muzike, kompozitora, tekstopisca, virtuoznog instrumentaliste i vokalnog soliste, koji je svjetsku slavu stekao kao član čuvenog dueta Braća Bajić, opraštaju se brojne kolege, saradnici, diskografske kuće i poštovaoci.

 Bajić je preminuo u Beogradu u 89. godini, ostavivši za sobom jedno od najbogatijih nasljeđa srpskog izvornog melosa. Emotivnim saopštenjem od svog dugogodišnjeg saradnika oprostila se i njegova matična diskografska kuća "Jugoton", danas "Croatia Records", podsjećajući da su se Braća Bajić u njenu istoriju upisala zlatnim slovima.

Braća Bajić ostala su upamćena kao prvi izvođači u nekadašnjoj Jugoslaviji čija je ploča sa singlom "Maramica svilenica" premašila tada nezamisliv tiraž od 100.000 prodatih primjeraka. Nedugo potom postali su i prvi dobitnici prestižne "Jugotonove" nagrade "Zlatna ptica", ustanovljene upravo nakon njihovog rekordnog uspjeha i milion prodatih primjeraka jednog singla.

Emotivne reakcije sardanika i poštovaoca

Oglasila se i diskografska kuća PGP RTS, u čijim su izdanjima Braća Bajić takođe ostavila dubok trag. 

-Zajedno sa svojim rođenim bratom Tomislavom, u okviru legendarnog dueta Braća Bajić, Andrija je obilježio čitavu jednu eru i postao sinonim za autentični šumadijski melos - navedeno je u saopštenju PGP RTS-a.

Od svog kolege i prijatelja emotivnim riječima oprostila se i pjevačica Nada Topčagić.

-Napustio nas je još jedan dobar čovjek, legenda naše muzike i čovjek koji mi je bio podrška od početka karijere. Dragi moj Andrija, nikada te neću zaboraviti i vječno ću ti biti zahvalna - poručila je Topčagićeva.

Voditelj Željko Stefanović oprostio se na društvenim mrežama podsjetivši da je Andrija Bajić bio jedan od najprepoznatljivijih izvođača izvorne narodne muzike.

-Iskreno mi je žao. Veže se čovjek kroz godine za one sa kojima putuje i radi iste ili slične poslove. Posljednji pozdrav dobrom Andriji - napisao je Stefanović.

Andrija je zajedno sa bratom Tomislavom činio nerazdvojan i kultni muzički duet. Rodom iz sela Jabučja kod Lajkovca, braća su tokom više od pet decenija stvaralaštva samostalno pisala tekstove, komponovala, svirala frulu i izvodila svoje pjesme. Stvorili su veliki broj kompozicija i narodnih kola u duhu tradicionalnog srpskog melosa, a mnoga njihova autorska djela vremenom su postala toliko prihvaćena da ih publika danas doživljava kao izvorne narodne pjesme.

Bili su i među prvim istinskim ambasadorima srpske narodne muzike u dijaspori. U vremenu kada je srpsko iseljeništvo bilo daleko od otadžbine, njihove pjesme predstavljale su snažnu vezu sa zavičajem. Interpretacije kompozicija "Ide Mile lajkovačkom prugom", "Pogledaj de mala moja", "Ko to kaže, ko to laže" i mnogih drugih postale su neprolazni standardi narodne muzike.

Jednostavna ljepota i satira svakodnevnice

Njihov muzički izraz istovremeno je plijenio ljepotom, duhovitošću i prepoznatljivim narodnim duhom. Umjesto patetike, u pjesmama su često koristili satiru, humor i komentar svakodnevice.

U velikom intervjuu za magazin "Nedeljnik" Andrija Bajić je naglasio da njihova muzika nikada nije imala političku pozadinu.

Nismo mi pevali ni rodoljubive ni nacionalističke pesme. Mi smo pevali narodne pesme. Svi su dolazili. I Srbi i Hrvati. I uvek smo imali i jednih i drugih. I u inostranstvu - rekao je Bajić novinaru Branku Rosiću.

Zbog slobodoumnih tekstova, satire i nastupa pred srpskim iseljenicima širom svijeta, Braća Bajić često su se suočavala sa cenzurom i zabranama emitovanja na radiju i televiziji. Poslije povratka sa nastupa u inostranstvu imali su i ozbiljne probleme sa tadašnjim jugoslovenskim vlastima, a na Radio-televiziji Srbije bili su čak dvanaest godina pod potpunim bojkotom.

Uprkos ogromnoj popularnosti, živjeli su skromno i daleko od estradnog sjaja. Ni Andrija ni Tomislav nisu napuštali svoje državne poslove sve do penzije. Andrija je radio kao konstruktor alata u preduzeću "Borac", dok je Tomislav bio šalterski službenik u turističkoj agenciji "Putnik".

Sam Andrija je sjećajući se njihovih pjesama govorio da nikada nisu željeli da pjevaju o kukanju i beznađu.

-Mi nismo voljeli pesme tipa "kuku majko ostavila me djevojka". Udarali smo brigu na veselje, a svjesni smo da smo možda nekada i pretjerivali u tim šalama i parodijama - govorio je Bajić.

Neprocjenjivo muzičko i kulturno nasljeđe.

Tokom karijere duge pola vijeka Braća Bajić objavila su 43 singl ploče i 28 long-plej albuma, a za arhivu Radio Beograda snimila su čak 120 trajnih snimaka.

Njihov doprinos srpskoj kulturi daleko prevazilazi muzičku scenu. Tomislav Bajić godinama je sakupljao više od 2.000 zaboravljenih narodnih riječi i izraza, koje je ustupio Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti, dok su braća iza sebe ostavila i privatnu arhivu sa više od 12.000 originalnih tekstova izvornih narodnih pjesama.

Kao kompozitor, Andrija Bajić potpisao je neke od najljepših pjesama narodne muzike, među kojima se izdvaja "Nad izvorom vrba se nadnela", koju je proslavila Silvana Armenulić. Braća Bajić važila su i za vrhunske školovane frulaše, a njihovo autorsko kolo "Kolubarski vez" već decenijama predstavlja neizostavan dio repertoara narodnih orkestara i folklornih ansambala.

Iza Andrije Bajića ostalo je neprocjenjivo muzičko i kulturno nasljeđe. Njegove kompozicije, frulaške interpretacije i pjesme koje su davno prerasle okvire estrade nastaviće da žive kao dio kolektivnog pamćenja srpskog naroda i jedan od najznačajnijih stubova izvornog narodnog melosa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.