Svako djelo pronađe čitaoca, bez obzira na vrijeme

Milanka Mitrić
Svako djelo pronađe čitaoca, bez obzira na vrijeme

BANjALUKA - Uloga bibliotekara u približavanju književnosti čitaocima je velika, a još veća i teža je u vremenu pandemije i različitim okolnostima rada.

Nešto mračnija vremena zadesila su život književnosti i knjige u bibliotekama, a i od bibliotekara i od čitalaca zahtijevaju prilagođavanje i pažnju. Osvrćući se na promjene u načinu odlaska u biblioteku i bilo koju drugu ustanovu, posjetili smo Narodnu i univerzitetsku biblioteku Republike Srpske, te sa višim bibliotekarom Aleksandrom Rendić prozborili o radu tokom pandemije, trendovima čitanja, te popularnosti koju pojedina djela imaju u drugačijim vremenima.

Prema riječima Rendićeve, knjige su čitane u svakom vremenu, pa i u ovom u kojem čitaoci imaju smanjen pristup pozajmnom odjeljenju, jer ko želi da čita, uvijek će naći način da dođe do željene knjige. U izmijenjenom režimu rada, knjige se više rezervišu onlajn, a čitaoci češće prave željene spiskove, ne bi li tako olakšali i sebi i bibliotekarima.

- Sada je nezgodno. Pristup fondu nije slobodan, ali trudimo se, po potrebi donesemo na rukama knjige da nekome ko nije siguran šta da uzme preporučimo - navela je Rendićeva za “Glas Srpske”.

Ona se osvrnula na ulogu bibliotekara u samom izboru, te na pomenute trendove u čitanju, koji su nešto drugačiji nego prije nekoliko decenija.

- Prvo se moramo upoznati s korisnicima, jer ne možemo, kada neko tek dođe i učlani se u biblioteku prepoznati šta on želi. Nakon drugog i trećeg puta uvidimo otprilike šta neko voli da čita, pa i mi možemo preporučiti i predložiti knjige. Svako voli drugačiji stil i drugog pisca - kazala je ona i dodala da je prije nekoliko godina aktuelna bila akcija “Čitaj bez predrasuda”, kada je namjera bila da čitaoci iskoče malo iz žanrova koje inače čitaju, te da je bila zaista dobro prihvaćena.

Ona je objasnila i da bibliotekari uvijek prave izbor knjiga, koje izdvoje u poseban dio, te da iz tog kutka biblioteke čitaoci najčešće i uzmu knjige za čitanje.

Trendovi u čitanju, tokom pandemije i mimo pandemije, mijenjali su se, ali optimistična je činjenica, kako je navela Rendićeva, to što je posjećenost biblioteci velika i čitanost svih žanrova često ujednačena.

- Sve je čitano - istorijske knjige i pseudoistorija, biografije, od književnika do pjevača i glumaca, a tražene su popularna psihologija i medicina, te literatura na stranom jeziku, kao i lektire i ozbiljna literatura. Recimo, Pekić je dosta čitan, čak svakog dana ga neko pozajmi, ali i Selimović, Andrić i Ćopić - navela je ona i dodala da je samo u pozajmnom fondu zastupljeno 95.000 knjiga, te da je izbor veliki i svaki posjetilac biblioteke definitivno tu može da pronađe nešto za sebe.

Čitaoci knjige uzimaju prema preporukama drugih čitalaca, prema preporukama bibliotekara, na osnovu aktuelnosti nekog autora, bilo da je osvojio nagradu ili je iz nekog drugog razloga iznenada ponovo došao u žižu javnosti.

- Uvijek postoje trendovi. Čim se osvoji bilo koja nagrada, bilo da je u pitanju neka naša nagrada ovdje, ili regionalna, kao što je NIN-ova, te Nobelova, Bukerova nagrada, autor koji ju je osvojio automatski postaje tražen. Ili, recimo, autor koji umre, na primjer Karlos Ruiz Safon. On je stalno čitan i stalno je tražen, ali nakon njegove smrti, narednog dana, desetak-petnaest ljudi tražilo je isključivo njega - ispričala je Rendićeva.

Djela koja su doživjela ekranizaciju često postaju traženija od drugih, a pojedina već nekoliko godina broje konstantnu traženost.

- “Igra prestola”, “Hari Poter”, “Ubiti pticu rugalicu” su uvijek aktuelni. Ekranizacijama više privlačimo mlađu populaciju. Donosimo im naslove za koje pretpostavljamo da su mogli da odgledaju film. Skoro svaki roman Nikolasa Sparksa je, recimo, filmovan, a teme su mu svakodnevne, životne i ljudi vole da čitaju takve stvari. Sparks je interesantan zbog tih filmova i onda mladi vole da čitaju i roman, pogotovo ako su u filmu gledali neke poznate glumce. “Sumrak” saga je bila aktuelna, ali i “Vampirska akademija” i “Vampirski dnevnici” - naglasila je ona.

Bibliotekari u rukama drže police i hiljade knjiga, te su skretničari za djela, kojima svako otkrije svoju ljubav prema pisanoj riječi.

-  Imamo tu sve, pa ko šta voli. Ako i nekad pokažemo svoje mišljenje i svoj stav, to baš mora da bude nenametljivo. Nama je najveći problem pristup mladima. Ne trudimo se da im nametnemo literaturu, ali važno je da steknu naviku čitanja, a to je već naš posao. Važno je da knjige ne dožive kao obavezu, nego kao zadovoljstvo. Onda je tu naš posao da nekako lagano nametnemo svoj stav, da predložimo djela različitih tema. A kad neko zavoli da čita, pa bilo kakvo štivo, ako počne da čita, onda  će on s lakoćom čitati i ono što mu je obaveza. Onda će on već znati sam da nađe razliku u kvalitetu. Bitno je da se čita - naglasila je ona.

Jedan od načina kojim određena djela postanu popularna kod čitalaca su i preporuke korisnika jednih drugima. Ona je tako izdvojila primjer Lusinde Rajli i serijala “Sedam sestara” kao djela koja su pozajmljivana na osnovu priča i preporuka korisnika, bez preporuka bibliotekara.

Aktuelne trendove diktira i jezik sa kojeg je prevođena književnost, te, prema njenim riječima, djela skandinavske, japanske i kineske književnosti stoga su danas traženija nego u vremenu od prije nekoliko decenija.

- Skandinavska književnost prije dvadesetak godina nije bila zastupljena, jer nije bila prevođena, a sada je čitana. Kada je počelo prevođenje švedske i norveške književnosti, onda su se ljudi okrenuli sa američke književnosti na skandinavsku. U odnosu na ranije više čitanog Harlana Kobena, sada je čitaniji Ju Nesbe. Ranije je više bila čitana klasična engleska književnost, sestre Bronte i Džejn Ostin. Domaća književnost je uvijek čitana i tražena - naglasila je ona i objasnila da je, recimo, nekad Nada Marinković bila najčitaniji ženski pisac u biblioteci, dok su danas to Jelena Bačić Alimpić i Vesna Dedić, ali da to u današnjem vremenu najviše zavisi od marketinga i različitih načina promocije, što ne znači da su neki autori zapostavljeni, naprotiv, svi se čitaju podjednako, čak i kad se čini da se o njima ne govori.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana