Studenti knjigu “Ruska emigracija” posvetili profesoru Bobanu Đuriću: Zahvaljujući sjećanju smrtni postaju besmrtni

Ilijana Božić
Studenti knjigu “Ruska emigracija” posvetili profesoru Bobanu Đuriću: Zahvaljujući sjećanju smrtni postaju besmrtni

BANjALUKA - Knjiga “Ruska emigracija” čuva profesora Bobana Ćurića i trga od zaborava sve one ljude čije živote približava i sa kojim se saživljava, jer “jedino zahvaljujući pamćenju smrtni postaju besmrtni”. Poručuje nam se da potiskivanje ovog fenomena sa margina tek predstoji.

Kazala je to u razgovoru za “Glas Srpske” Dejana Malić, jedna od studenata srpskog i ruskog jezika i književnosti  koji su svojim trudom i zalaganjem uspjeli da objave ovu knjigu u čast svom preminulom profesoru Bobanu Đuriću.

Dodala je da je djelo interesantno i u psihologiji obrazovanja, zato što predstavlja vrlo živ razgovor, a ne monolog na koji nas pokušavaju navići u školstvu.

- Riječ je o fenomenu ruske emigracije, do koje dolazi u Rusiji, početkom dvadesetih godina prošlog vijeka. Dakle, veliki broj ljudi, koji od kulminacije 1917. godine, poznatije kao Oktobarska revolucija, pa u narednih nekoliko decenija, usljed ideološkog nemirenja, napušta zemlju. Ponire se u sve što je tome prethodilo, te ono što je navelo i dovelo do te Revolucije, koja nije značajna samo politički i ideološki - rekla je Malićeva.

Istakla je da je Revolucija ujedno i jedan kulturni fenomen, koji karakterišu takozvana tri talasa ruske emigracije.

- Baveći se podrobnije njima, počev od brojnosti, središta, preko političkih opredjeljenja i uvjerenja, do neospornog značaja, pruža se uvid u ulogu Ruske pravoslavne crkve u emigraciji, o njenoj podjeli i raskolu koji će da uslijedi i iznjedri ono što se naziva Ruska zagranična crkva. Knjiga je podijeljena u dva dana, koja predstavljaju dvodnevni ciklus predavanja, koji je Boban Ćurić, kao gostujući profesor, održao prošle godine - objasnila je Malićeva.

Ona je ispričala da je knjiga “Ruska emigracija” nastala tako što se ustalilo da se na Studijskom programu ruskog i srpskog jezika i književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci među izbornim predmetima nađu i oni profesora Bobana Ćurića.

- Zahvaljujući Vasilisi Šljivar, asistentu na književnosti 20. vijeka profesor će da ponudi nama, drugoj godini Rusku emigraciju. Krajem marta te sudbonosne 2019. godine profesor će održati dvodnevni ciklus predavanja o emigraciji. Početkom ljeta će nas pozvati u Beograd i organizovati, opet zahvaljujući Vasilisi, dvodnevnu ekskurziju u takozvanom ruskom Beogradu. Za potrebe ispita smo se odlučili prekucati profesorova martovska predavanja. A snimali smo ga zato što je bilo zadivljujuće, pa i veličanstveno, koliko smo toga čuli za svega 12 sati - ispričala je Malićeva.

Naglasila je da su tog oktobra 2019. godine planirali da profesoru predoče ideju o knjizi.

- U tom oktobru, kojem smo se svi neizmjerno radovali i kada je trebalo da pohrlimo u susret časovima književnosti profesora Bobana, mi smo se nalazili u učionici Filološkog fakulteta u Beogradu, baš učionici u kojoj je profesor doktorirao, navodno time doprinoseći komemoraciji koja je bila upriličena za njega. A za njega smo mi imali samo misao. Onu o knjizi. I to knjizi koja se može samo poklanjati. Kasnije ćemo shvatiti da ideja kao takva pripada ruskom filosofu Nikolaju Fjodorovu, i da smo mi podsvjesno do nje došli. Otuda se cjelokupan tiraž knjige “Ruska emigracija” dariva bibliotekama raznih gradova i država - navela je Malićeva.

Kako je istakla, profesor Boban Ćurić je u svojoj naučnoj monografiji “Iz života ruskog Beograda” umjesto predgovora rekao da je to “samo jedan kamen u bogatom mozaiku kulturne istorije”, te da je jedan takav kamen i ovo djelo.  Prema njenim riječima čitanjem doprinosite tom mozaiku i bogaćenju onog u sebi, a oni koji čitaju znaju šta se zbiva i kakva se to oluja sprema, ali ne dangube.

Značaj

Malićeva je istakla da  se značaj ove knjige ogleda u onome u čemu se donekle ogleda i sam čovjek.

- U prošlosti, je li tako? Bez dijahronog presjeka se ne može. Jer šta je to čovjek do zbir, su­m svih dosadašnjih trenutaka. On je rezultat. Tako je i Banjaluka kulturni odjek, ne samo ona, već i svi veći centri, u koje su Rusi pristigli prije 100 godina - kazala je Malićeva.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana