Srpsko izdanje romana Orhana Pamuka “Noći kuge” prvi prevod s turskog na svijetu: Život i smrt u doba epidemije

Priredio: Branislav Predojević
Srpsko izdanje romana Orhana Pamuka “Noći kuge” prvi prevod s turskog na svijetu: Život i smrt u doba epidemije

BEOGRAD – Dugo očekivani i najavljivani roman turskog nobelovca Orhana Pamuka “Noći kuge”, kao prvi prevod s turskog jezika, objavljen je na srpskom i to u izdanju “Geopoetike”.

U pitanju je djelo koje je pisao punih pet godina, donosi živu panoramsku sliku posljednjih dana Osmanskog carstva, od straha pred smrću do protivljenja zdravstvenom zaključavanju, od tekijskih šejhova do grčkih nacionalista, od hodočasničkih brodova do pobuna protiv karantina, ali koji ponovo razmatra i temeljna pitanja života, smrti i ljubavi.

Turski nobelovac zahvalio je putem interneta osnivaču i glavnom uredniku “Geopoetike” Vladislavu Bajcu, koji je izdavač njegovih knjiga više od dvadeset godina, ističući da je u slučaju romana stvarnost stigla fikciju.

- Veoma sam uzbuđen. Ovaj roman sam pisao posljednjih pet godina, a moj um je bio okupiran temom ovog romana četrdeset godina. Ovo je veliki, ambiciozan projekat. Oni koji su čitali moje ranije knjige u izdanju “Geopoetike”, kao što su “Tiha kuća”  i “Bela tvrđava”, znaju da u njima postoje dijelovi koji se bave kugom. Svaki put kada bih završio neki roman, pitao sam se zašto ne bih sada napisao moj roman o kugi i sebi sam odgovarao da nisam još uvijek spreman, jer trebalo bi puno da istražujem. Trebalo mi je 35 godina psiholoških priprema i istraživanja da bih počeo da pišem ovaj roman. U početku sam želio da napišem istorijski roman koji se odigrava za vrijeme kuge u doba Osmanskog carstva. “Noći kuge” su upravo roman o tome - rekao je Pamuk.

On je dodao da je želio iskoristi kugu kao metaforu za više ličnih tema.

- U stvari želio sam da napišem roman koji obrađuje više egzistencijalističkih tema, kao što su - individualnost, vjera, otpor, strah od smrti. Te teme vodile su me ka temama poput orijentalizma i fatalizma. Orijentalizam je pojam nastao u zapadnom svijetu pokušavajući da objasni svijet muslimana. Skoro dvadeset godina sam želio da napišem roman u kojem bih se borio protiv predstavljanja muslimana kao fatalista. Onda sam priču razvijao i čitao sve više i više i shvatio da je ono što bi roman o kugi činilo zanimljivim jeste politička mjera uspostavljanja karantina. Čitao sam puno o raznim epidemijama kuge i postavio sam svoj roman u period koji je poznat pod nazivom Treća svjetska pandemija kuge, koja je počela 1894. godine. Nakon puno istraživanja, početak svog romana sam bazirao na stavu da uspostavljanje karantina svaku vladu čini više autoritarnom - istakao je Pamuk.

Pisac je objasnio da su mnogi pisci pisali o kugi, ali da su njemu omiljeni autori Alber Kami sa romanom “Kuga”, Danijel Defo i njegov klasik “Godina kuge” i  Aleksandar Manzoni sa romanom “Zaručnici”, italijanskim klasikom u kojem je samo 30 strana o kugi, ali je to najrealističniji dio o kugi ikada napisan, što se na neki način desilo i njemu.

- Dugo sam pisao ovaj roman i baš kad sam mislio da ga završim - bam! U martu 2020. počela je ova pandemija. Bio sam tada u Americi i 15. marta panično sam otišao na aerodrom i vratio se u Istanbul. Trebalo mi je onda deset mjeseci da završim knjigu. Četrdeset godina sam se pripremao da napišem knjigu čija je radnja postavljena u vrijeme epidemije i baš u trenutku kada je trebalo da završim roman, dešava se pandemija. Prije virusa korona moji prijatelji su mi govorili – kakav ti je ovo roman o pandemiji, to je stara tema, to nikoga neće zanimati. Odjednom isti ljudi su počeli da mi govore da imam sreće - kazao je Pamuk i dodao da su neki čak tvrdili da je on znao da dolazi pandemija virusa korona te da je zato odlučio da piše o epidemiji kuge.

Zaplet

Kada je u proljeće 1901. godine izbila epidemija kuge na ostrvu Minger, u 29. provinciji Osmanskog carstva - sultan Abdulhamid šalje na ostrvo najprije glavnog zdravstvenog inspektora Bonkovski-pašu, a za njim i mladog i uspješnog doktora Nurija da zaustave epidemiju. Padišah je upravo oženio ovog mladog ljekara sultanijom Pakize, kćerkom sultana Murata V, svog starijeg brata kojeg je držao zatočenog u palati. Sultanija prati supruga na tom putovanju. A na ostrvu su mladi nacionalista, osmanski oficir, upravnik provincije i fatalne ostrvljanke. Roman “Noći kuge” je priča o borbi tih ljudi sa poštovanjem karantinske zabrane, sa kugom, sa tradicijom ostrva i naposlijetku, jednih sa drugima i smrtnim prijetnjama, kao i o njihovim ljubavima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Nastavak akcije NPRS
Nastavak akcije NPRS
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana