Sanela Babić, direktorica “Imperativa”, za “Glas Srpske”: Bez optimizma i entuzijazma ne bi bilo ni kulture

Rekla je ovo za “Glas Srpske” direktorica Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti “Imperativ” Sanela Babić  u susret šestom izdanju festivala književnosti “Imperativ”, a koji će u Banskom dvoru Kulturnom centru biti održan od 30. maja do 3. juna, osvrćući se posebno na organizaciju ovogodišnjeg festivala.

- “Imperativ” kroz svoj rad neprestano ukazuje na potrebu povećanja budžeta za kulturu, a posebno na potrebu razvoja književne scene i poboljšanja položaja književnika, jer nijedan pisac ne može živjeti od svog rada - rekla Babićeva.

GLAS: Kako biste opisali ovogodišnji program i šta posebno izdvajate?

BABIĆ: U “Razgovoru sa piscem” predstavićemo Mirjanu Drljević, Ivicu Prtenjaču, Marijanu Čanak i našeg Stevu Grabovca čiji drugi roman čitaoci sa nestrpljenjem očekuju. Kroz program “Note i slova” predstaviće nam se Srđan Gavrilović, Ferida Duraković i Srđan Valjarević.  U programu “Poeziju će svi čitati” domaći pjesnici će ugostiti Selmu Asotić, Ivančicu Đerić i Mariju Dejanović autorke koje nam dolaze iz Italije, Kanade i Grčke. Program “Poeziju će svi čitati” otvorićemo razgovorom o zbirci poezije “Moj otac umire u poeziji” Milanke Blagojević. Srđan i Luka Tešin predstaviće knjigu za djecu “Luka kaže”.  Prvog festivalskog dana biće otvoren sajam knjige u koncertnoj dvorani Banskog dvora i izložba crteža Damira Karakaša u malom izložbenom salonu. Sa Karakašem ćemo razgovarati o nedavno objavljenom romanu “Potop”.

GLAS: Koja nova djela domaćih autora će po prvi put biti promovisana na “Imperativu”?

BABIĆ: Većina autora nam dolazi u Banjaluku prvi put. Trudimo se da svake godine predstavimo nova djela regionalnih autora koja su u protekloj godini izazvala pažnju čitalaca. Roman Steve Grabovca “Poslije zabave” tek treba da izađe iz štampe. Imali smo zadovoljstvo da ga čitamo u rukopisu, kao i roman Damira Karakaša “Potop” koji je nedavno objavljen u Hrvatskoj. Takođe, zbirka poezije “Moj otac umire u poeziji” Milanke Blagojević prvi put će biti predstavljena publici.

GLAS: Teatar poezije je novitet ovogodišnjeg izdanja festivala. Šta možete da nam kažete o radu u okviru ovog teatra i uopšte o teatarskom prikazu poezije “Smrt nije kraj”?

BABIĆ: Teatar poezije “Imperativ” je okupio desetak divnih mladih ljudi koji vole govoriti poeziju. Sa polaznicima radi glumica Miljka Brđanin koja će scenski uprizoriti izbor poezije domaćih pjesnika u scenski prikaz koji smo nazvali “Smrt nije kraj”. Napravili smo izbor iz poezije Maka Dizdara,  Darka Cvijetića, Tanje Stupar Trifunović, Mihaele Šumić, Miroslava Gojkovića, Vladane Perlić, Draška Sikimića, Gorana Vukojevića, Steve Grabovca, Milana Rakulja i Milanke Blagojević. Premijerno izvođenje scenskog prikaza poezije “Smrt nije kraj” biće 2.6. u okviru festivalskog programa.

GLAS: Jedan segment 6. “Imperativa” posvećen je Silviji Plat, a ove godine obilježeno je 60 godina od njene smrti. Šta možete da nam kažete o filmu koji će biti prikazan u Art bioskopu i o panelu “Autofikcija u domaćoj književnosti - nasljeđe Silvije Plat”?

BABIĆ: Tema ovog “Imperativa” je autofikcija u savremenoj domaćoj književnosti, a Silvija Plat se smatra začetnicom autofikcije. Na panelu će učestvovati autori i izdavači koji će govoriti o autofikciji u domaćoj književnosti i o Silviji Plat.  U Art bioskopu će biti emitovan film “Silvija” iz 2003. godine u režiji Kristin Džefs sa Gvinet Paltrou i Danijelom Krejgom u glavnim ulogama. Priča je zasnovana na stvarnom životu pjesnikinje Silvije Plat.  Uticaj Silvije Plat je sveprisutan u savremenom književnom stvaralaštvu. Ispovjedna proza i autofikcija su najpopularniji književni žanr posljednjih nekoliko godina. Roman “Pod staklenim zvonom” je i dalje aktuelan, jer stigma kojom su obilježene osobe sa mentalnim oboljenjima je prisutna u današnjem društvu. O pisanju kao terapiji počelo se govoriti tek u posljednje vrijeme na našim prostorima. Kroz festivalske programe ćemo pokušati odgovoriti na pitanja da li je i u kolikoj mjeri ispovjedna književnost terapija i koja je razlika između terapijskog pisanja i autofikcije.

GLAS: Šta možete da nam kažete o radionicama koje će ove godine biti održane?

BABIĆ: Radionica kreativnog pisanja za djecu od 9 do 14 godina “Bajkovnica” s Berislavom Blagojevićem će djeci pružiti priliku da razviju vještine pisanja, čitanja i pričanja priča. “Proljeće u Banjaluci” je radionica pisanja poezije, čiji voditelj je Zvonko Karanović, književnik, osnivač i glavni urednik izdavačke kuće PPM “Enklava”. “Imperativ” svakog mjeseca organizuje program “Poeziju će svi čitati” u kojem publika bira i čita poeziju domaćih pjesnika, ali i svoju poeziju. Tokom tih susreta upoznali smo mnoge mlade pjesnike i odlučili da im tokom festivala pružimo priliku da kroz rad sa Karanovićem pronađu sopstveni glas i put za afirmaciju stvaralaštva. Tanja Stupar Trifunović, književnica i praktičar transakcione analize, održaće radionicu terapijskog pisanja i biblioterapije koji su korisni alati za rad na sebi. Radionice su besplatne, a zainteresovani se mogu prijaviti do 22. maja na mejl udruženja “Imperativ”.

Sajam

GLAS: Šta posjetiocima ove godine donosi sajamski dio festivala?

BABIĆ: Sajamski dio festivala održaće se, kao i svake godine, u Koncertnoj dvorani Banskog dvora gdje će nam trinaest izdavača predstaviti svoja nova izdanja. Ove godine će s nama biti izdavačke kuće “Booka”, “Lom”, “Arete”, “Štrik”, “Kontrast”, Književna radionica Rašić, “Enklava”,  “9. dimenzija”, “Pčelica”, “Imprimatur”, “Ramajana”, “Art scena” i Udruženje književnika Republike Srpske. Sajamski dio festivala je mjesto susreta autora, izdavača, urednika i čitalaca. Sa nama su svake godine urednici izdavačkih kuća iz regiona koji prate program, upoznaju naše autore, dogovaraju se saradnje i nova izdanja. Sajam je i prilika za čitaoce da kupe nova izdanja knjiga po sajamskim cijenama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.