
- I ne samo golubovima. Još malo, pa će jedine ptice koje lete biti dronovi. Vojnici na frontu upravo ih tako i nazivaju: ptičice.
Ovim riječima je književnik Marinko Arsić Ivkov, dobitnik 71. NIN-ove nagrade za roman godine na srpskom jeziku, objasnio zašto njegovo pobjedničko ostvarenje "NGDL" (Niški kulturni centar) nosi naziv po skraćenici od poruke "Ne daj golubu da leti".
Dobitnik 71. NIN-ove nagrade rekao je nakon proglašenja da pisac ne može da pobjegne ni iz svog vremena, niti prostora, a da je on pokušao da nađe neki novi ugao.
- Pisac ne može da pobegne ni iz svog vremena, niti prostora. Jedino što sam ja pokušao da nađem je neki novi ugao. Da to ne bude tipična tema rata, nego da bude malo i sarkastično, malo da se nasmeje čitalac. Ako je ove godine bilo 180 romana objavljeno, to je onda produkcija na visokom nivou. Ali smatram da je to, ipak, znak neke krize u književnosti. Jer se ja uvek pitam, od tih 180 autora, koliko njih je dobilo honorare za svoj rad - rekao je Ivkov u Muzičkoj galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca u Beogradu.
Žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsjednik), Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković odluku je donio birajući između četiri naslova u najužem izboru četiri romana. Osim pobjedničkog romana to su romani: "Duž oštrog noža leti ptica" Tanje Stupar Trifunović ("Laguna"), "Lutam sad mrtav svetom" Borivoja Gerzića ("Rende Books", Beograd) i "Limeni lijes za Zaimović Zejnu" ("Kosmos", Beograd) Muharema Bazdulja. Nakon duže rasprave o svim predloženim knjigama, tokom koje su istaknuti njihove vrijednosti i nedostaci, žiri je zauzeo stanovište da je riječ o djelima ujednačenih umjetničkih kvaliteta. Žiri je u završnom krugu izjašnjavanja došao do odluke da NIN-ovu nagradu za roman godine za 2024. dobije roman "NGDL", za koji su glasali Adrijana Marčetić, Mladen Vesković i Aleksandar Jerkov. Tamara Mitrović je glasala za roman Borivoja Gerzića, a Vladimir Gvozden je svoj glas dao knjizi Muharema Bazdulja
- Roman "NGDL" već u svom neobičnom naslovu (iza kojeg se krije poruka "Ne daj golubu da leti") traži da se promeni perspektiva iz koje se umetnički oblikuje istorijska građa iz 90-ih godina prošlog veka. Osnovni poetički ugao ovog romana pripada dugoj tradiciji komičnog romana, kakvih je inače u srpskoj književnosti bilo malo. Elementima vedrog humora, a ne crnohumorno, kao u nekoliko zapaženih romana prethodnih godina, sa smislom za cinizam i sarkazam, ponekad urnebesno, groteskno, ovaj roman donosi još jedan važan aspekt savremene srpske književnosti - piše u obrazloženju žirija.
Marinko Arsić Ivkov (1950, Stapar), diplomirao je Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Autor je romana "Čemu nova kritika” (1975), "Čaruga" (1982), "Bački Don Kihot" (1990), knjiga pripovijedaka "Smrt u Akademiji nauka" (1998) i "Načitana gospoda" (2004), televizijske drame "Šta se dogodilo sa Filipom Preradovićem" (režija Slobodan Šijan), knjiga ogleda "Krivična estetika: Progon intelektualaca u komunističkoj Srbiji" (2003), "Vodič na onaj svet: Kultura i subkultura smrti" (2011) i "Zapisi književnog patologa" (2012), zatim "Antologije srpske udvoričke poezije" (1988), "Srpske anatemisane pripovetke" (1989), "Čitanke srpske političke poezije" (1999, sa Ivanom Ivanovićem). Prvi je priređivač odabranih djela Dragiše Vasića.
Glavni i odgovorni urednik NIN-a Aleksandar Timofejev izjavio je da nije bilo lako sastaviti žiri.
- Kada je otišla bivša redakcija, otišao je i žiri. Konsultovao sam moje profesore sa fakulteta koga bi oni predložili. Mislim da je žiri koji smo formirali izuzetan, odnosno niko nije rekao da žiri nije kompetentan. Žiri funkcioniše jako dobro. Puno knjiga je stiglo, veoma sam srećan - naveo je Timofejev. Na konkurs za 71. NIN-ovu nagradu u redakciju je stiglo 185 naslova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.