Riječi velikog Jovana Sterije Popovića aktuelne i u sadašnjosti: Još smo u istom živom blatu koje nikako da pregazimo

Ilijana Božić
Riječi velikog Jovana Sterije Popovića aktuelne i u sadašnjosti: Još smo u istom živom blatu koje nikako da pregazimo

BANjALUKA - Satira je danas mnogo manje cijenjena u odnosu na Sterijino vrijeme, pa samim tim ima i manje domete. Aktuelnost Sterije jednim dijelom govori o kvalitetu njegovih komedija, a drugim dijelom da smo još u istom živom blatu koje nikako da pregazimo.

Rekao je to u razgovoru za “Glas Srpske” književnik Miladin Berić govoreći o srpskom piscu Jovanu Steriji Popoviću, koji je rođen na današnji dan prije 215 godina.

Naglasio je da je teško porediti nekadašnju i današnju satiru, jer današnji autori, bez obzira na sve štampane i elektronske medije, nemaju kvalitetnog načina da predstave svoje satirične opservacije, pogotovo ako one dotiču vlast.

- S druge strane, narod nije ni približno senzibilan, ne samo na satiru, nego na književnost uopšte. Da biste imali svoj kritički stav, mora se mnogo toga pročitati, a to nedostaje današnjem čitaocu. Iz tog razloga još uvijek su na mnogo većoj cijeni klasična satirična djela tipa Sterijinih, bez obzira na svu oštrinu koju mogu imati današnji satiričari. Jednostavno ta oštrina, u vremenu sveopšteg kičeraja, ima veoma kratak domet, jer klasični mediji zanemaruju satiru, najčešće iz straha za vlastitu egzistenciju, što obeshrabruje današnje satiričare - objasnio je Berić.

Istakao je da je Jovan Sterija Popović najveći trag ostavio kao veoma uspješan komediograf.

- Sterija se može, uz neka druga imena, smatrati i rodonačelnikom srpske komedije. Sjaj njegovih najboljih djela nije potamnio u vremenu, tako da su njegove najbolje komedije uvijek na repertoaru i čini se da jednako oslikavaju i ovo i ono vrijeme. “Rodoljupci”, “Kir Janja”, “Pokondirena tikva”, “Laža i paralaža” kao da su pisani danas, kao da govore o ovom vremenu, odnosno nevremenu, koje nikako da napusti srpski prostor - ispričao je Berić.

Dodao je da bi u tom smislu Sterija mogao biti putokaz današnjim satiričarima, što mu svakako podiže značaj na sveukupnoj srpskoj, i ne samo srpskoj, književnoj sceni. 

Jovan Sterija Popović počeo je da piše u srednjoj školi, a poznato je da je bio ljubitelj grčke literature. Na njegove književne početke uticala je poezija Lukijana Mušickog i Ovidija. Bio je oduševljen radom Vuka Stefanovića Karadžića, a i sam je mnogo proučavao narodnu poeziju i pisao narodnim jezikom.

Bio je načelnik Ministarstva prosvjete osam godina i za to vrijeme je mnogo doprinio razvoju školstva. Bio je prvi koji je napisao pravo pozorišno djelo i tako zasnovao srpsku dramu i komediju.

Danas, na pomen Sterijinog imena, odmah pomislimo na prostu i neuglednu majstoricu Femu, ženu bez stila i manira koja je svim silama željela da pobjegne iz opančarskog svijeta i postane dama kojoj se svi klanjaju.

“Pokondirenom tikvom” Sterija nam je prikazao onaj sloj ljudi koji su spremni da očas posla narodu plasiraju lažnu sliku. Međutim, ma koliko takvi ljudi nama bili smiješni, kao što nam je smiješna nekulturna i nepismena Fema, oni mogu da budu veoma opasni jer nastoje da se popnu na mjesta koja nisu zaslužili obrazovanjem ni znanjem, a ni čovječnošću. 

I dan-danas mi prepoznajemo Sterijine Smrdiće, Šerbuliće, Žutilove i kao da se ništa nije promijenilo u srpskim zemljama, iako je od Sterijinog stvaranja prošao vijek i po.

Savjet iz prošlosti

Sterija je govorio: “Dokle se god budemo samo hvalili, slabosti i pogreške prikrivali, u povesnici učili koliko je ko od predaka naših junačkih glava odrubio, a ne i gde je s puta sišao, donde ćemo hramati i ni za dlaku nećemo biti bolji, jer prostaci i mladi ljudi, koji se tako zapajaju, i ne misle da može biti i pogrešaka u nas, pak sve što im se predlaže, za čistu istinu i dobrodetelj smatraju.”

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana