Proza i poezija velikana srpske književnosti objedinjene u novoj zbirci: Od romantičnih stihova do humora

Aleksandra Glišić
Proza i poezija velikana srpske književnosti objedinjene u novoj zbirci: Od romantičnih stihova do humora

BANjALUKA - Ima odista jedno doba u ljudskom životu kad sve podseća na ljubav: sunčan dan, tamna noć, bura i tišina, novac i muzika, cveće i heroizam, mek divan, oblak u nebu, mušica u vazduhu. Tako žena postane središte svih drugih pokreta srca, misao misli, cilj ciljeva.

Ovako je o ljubavi pisao slavni Jovan Dučić, za života nazvan knezom srpskih pjesnika, u svom djelu “Blago cara Radovana”.  Neka od njegovih djela naći će se i u knjizi “O ljubavi - Biseri srpske ljubavne poezije i proze” koja će se uskoro pojaviti pred čitaocima u izdanju beogradske “Lagune”.

Ovu jedinstvenu zbirku čine djela velikana srpske književnosti, među kojima je i nobelovac Ivo Andrić. Među koricama će se naći i neki od najljepših ljubavnih stihova čuvenih pjesnika Milana Rakića, Laze Kostića, Vladislava Petkovića Disa, Branka Miljkovića.

Čitaoce ove knjige dočekaće i misli o ljubavi Mome Kapora, Miroslava Mike Antića, Duška Radovića...

- Kao što se ne može o ljubavi sve reći, tako se u jednoj knjizi ne može sakupiti sve što je napisano o njoj. Otuda je ovo tek jedna niska bisera pozajmljenih od neimenovanih narodnih pevača do velikih imena, od Branka Radičevića do Ljubivoja Ršumovića, od Laze Lazarevića do Gorana Petrovića, od Drage Dejanović do Ivane Dimić - naveo je izdavač.

U ovaj izbor, primjećuje izdavač, utkana je i nada da će čitaoca voditi do novog promišljanja o ljubavi i o srpskoj književnosti, kao i da će još više razviti ljubav prema čitanju.

- Od romantičnih izliva ljubavi do misaonih uzleta, od ljubavnih tajni do preljube, od tragične ljubavi do dela začinjenih humorom, pesme i priče domaćih autora svedoče o tematskom i stilskom bogatstvu, koje donosi i slike svog vremena i osećanja koja su u srcu našeg života - primjećuje izdavač.

“Ljubavnici su najveći utopisti, a ljubav najveća utopija. U ljubavi se oseća više nego što treba, pati više nego što se misli, sanja više nego što se živi, i kaže i ono u šta ni sami ne verujemo. U ljubavi nema ničeg razumnog. Ljubav je jedno duševno stanje bez ravnoteže i bez razabiranja”, zapisao je Dučić u eseju o ljubavi u “Blagu cara Radovana”.

 

 

Ljubavna pesma

 

 

Šume bokori cvetnog jorgovana,

I noć zvezdana treperi, i žudi

Za bujnu ljubav, svetu bogom dana.

Dok mesečina nasmejana bludi,

Šume bokori cvetnog jorgovana.

 

U taku noć je požudnu i strasnu

Izolda nekad čekala Tristana.

Bude se groblja uz kuknjavu glasnu

I sećaju se prohujalih dana.

U taku noć je požudnu i strasnu,

 

Noseći sobom lestvice od svile,

Starinski vitez pun vere i nade,

Hitao zamku svoje verne Vile,

I pevao joj strasne serenade.

Starinski vitez, pun vere i nade!

 

Šumi, o noći prohujalog doba!

U srcu nosim nekadanje ljude.

Povorke bele dižu se iz groba,

I sa mnom ljube, čeznu, strepe, žude!

Šumi, o noći prohujalog doba,

 

Strasno i žudno! Ona mene čeka

Ko nekad plava Izolda Tristana.

Strepi, i sluša topot iz daleka.

Dok mesečina nasmejana sija

I ćuv mirisni zanosno ćarlija

U bokorima cvetnog jorgovana!

 

Milan Rakić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana